| SUNČEVO ZRAČENJE(RADIJACIJA) |
ukupna energijazračenja (elektromagnetska radijacija) koju emitira Sunce, a širi se na svestrane kroz svemirski prostor. Malen dio ukupnog zračenja (manje od milijarditoga) stiže do Zemlje. |
|
| SUNCOSTAJ (SOLSTICIJ) |
dan kad se Sunce nalazi u zenitu iznadjedne od obratnica. Nad sjevernom obratnicom to je 21. lipnja (ljetni suncostaj zastanovnike sjeverne, a zimski za stanovnike južne polutke) kada je na sjevernojpolutkidan najduži, a noć najkraća (tada je na južnoj polutki dan najkraći, a noć najduža). Nad južnom obratnicomto je 21. prosinca (ljetni suncostaj za stanovnike južne, a zimski zastanovnike sjeverne polutke) kada je na južnoj polutki dan najduži, a noćnajkraća (tada je na sjevernoj polutki dan najkraći, a noć najduža). |
|
| sund |
(norv.) morski tjesnac, kanal |
|
| šund |
(njem. Schund) nikakva, loša roba, roba za bacanje, bofl; šundliteratura knjige bez ikakve umjetnièke vrijednosti, po sadržaju obièno kriminalistièke, avanturistièke, pornografske i nemoralne, književno smeæe |
|
| šunegla |
(njem. Schuh cipela, Nagel èavao) èavao za potkivanje cipela |
|
| sunet |
(ar.) pravilo, zakon, Prorokov propis (obvezatan kao i Božja zapovijed); obred obrezivanja muške djece kod muslimana; sunet mn. djela i izreke Muhamedove |
|
| SUNET |
(arap. sunne -običaj, predaja), obrezivanje muške djece umuslimanskom svijetu. Davno prije Muhamedovogvjerskog zakona o sunetu S. je praktikovan u Semita, o čemu govori i Mojsijev Pentateuh. Isto što i sunećenje {Obvezivanje). |
|
| sunetiti |
(ar. sunet) obrezati, obrezivati mušku djecu (kod muslimana) |
|
| suniti |
(ar.) mn. èlanovi islamske sljedbe koji, osim Kur'ana, smatraju obveznim samo predaje, saèuvana djela i izreke Muhameda i èetvorice prvih kalifa; usp. šijiti |
|
| sunjatsenizam |
kineski narodnooslobodilaèki pokret èiji je voða bio kineski revolucionardemokrat SunJatSen (18661925); SunJatSenovo nauèavanje sadrži tri glavna naèela: a) nacionalnu neovisnost (nacionalizam); b) uvoðenje demokratske republike (demokracija); c) sprovoðe |
|
| Sunt certi denique fines |
èit. sunt certi denikve fines (lat.) Svemu, napokon, postoje granice (Horacije) |
|
| suomijski jezik |
(fin. Suomi) književni jezik naroda koji pripadaju finskoèudskom jeziènom stablu |
|
| sup |
(lat. sub) predmetak u složenicama sa znaèenjem: v. sub |
|
| šupa |
(njem. Schuppen) dašèara, staja (za kola, alat, drva i dr.) |
|
| supedaneum |
(lat. sub pod, ispod, res gen. pedis noga, suppedaneum) med. kašast oblog oko nogu |
|
