| temfati |
(njem. Dampf para)pariti, tušiti, pirjati, peæi u pari, "dinstati" |
|
| Temida |
mit. starogrèkabožica pravosuða,prikazivana sa zavezanim oèima i s vagom ujednoj i maèem u drugoj ruci; pren.pravosuðe; astr. jedan od devetSaturnovih satelita |
|
| TEMIDA |
u grč. mitologiji boginja pravosuđa. Predstavljena sa zavezanim očima, u znak nepristrana, i svagom u jednoj, a mačem udrugoj ruci. simbol pravednosti.Interesantno je da je izricanje pravde povjerenoženi boginji, a ne muškarcu bogu. |
|
| tempera |
(tal.) slik. 1.slikanje mineralnim bojama, gdje se boje povezuju žumancetom, smokvinim mlijekom, medom ili ljepilom;bilo u uporabi do otkriæa uljanih boja, osobito u srednjem vijeku; 2. slika napravljena ovakvim bojama |
|
| temperament |
(lat. temperamentum pravi odnos pomiješanih stvari, valjana mješavina; prava mjera) psih. narav, æud, skup sklonosti nekog èovjeka, oblik stanja svijesti, osobito osjeæaja, koji u nekom èovjeku prevladava;prema Lotzeu: "formalne i stupanjskerazlike u uzbu |
|
| temperamentan |
(lat. temperamentum) prid. koji ima temperamenta; pren. bujan, plah, èulan, strastven |
|
| temperancija |
(lat. temperantia)suzdržljivost,umjerenost |
|
| temperans |
(lat. temperansublažavajuæi,koji ublažava) med. sredstvo za rashlaðivanje, za ublažavanje |
|
| temperaslike |
(tal. tempera) slikenapravljenebojama pomiješanim s mlijekom mladih smokava, žumancetom, ljepilom i dr.;prije otkriæa uljanih boja islikanja uljanim bojama uobièajeni naèinslikanja s mineralnim bojama nakrednoj ili gipsanoj osnovi koje suposlije prevlaèen |
|
| temperatura |
(lat.) ublažavanje;fiz. stupanjzagrijanosti; stanje topline: srednja ili prosjeèna kinetièka energija ili živa silasvih molekula jednog tijela; glaz. izjednaèenje intervala ljestvice (skale)meðu sobom; v. temperirati 4. |
|
| TEMPERATURA |
(lat. temperies, blagatoplina) stupanj toplinskogstanja tijela ili sustava. Uzrok je toplinskomtoku od tijela više temperature na tijelo niže temperature. |
|
| TEMPERATURNI OBRAT |
stanje atmosfere kada se temperatura svisinom povećava (umjestosmanjuje). Taje pojava česta zimi u konkavnimoblicima reljefa, na čijem se dnu nagomilavarelativno teži hladan zrak. U manjoj mjerinastaje u ljetnim noćima. |
|
| temperirati |
(lat. temperare) 1. ublažiti, ublažavati; 2. u talionièarstvu: uèiniti kovineotpornijim, oduzeti im lomljivost, napraviti ih kovnim; 3. umjereno zagrijati; temperiran zrak umjerenozagrijan zrak; 4. glaz. izjednaèitiintervale ljestvice |
|
| tempesta |
(tal.) nevrijeme,bura, meæava;slik. slika koja prikazuje nevrijeme, buru, meæavu i si. |
|
| tempestoso |
èit. tempestozo (tal.)glaz. neobuzdano, burno |
|
