tercina |
(tal. terzina) poet.strofa od tri stiha u jampskom ritmu |
|
terciogenitura |
(lat. tertiogenitura)dio imanja i prava kojipripada roðenom treæem po redu |
|
terdžuman |
(ar.perz.) tumaè;takoðer: posrednikkod turskih vlasti |
|
terebra |
(lat. terebra)bušilica, osobito kao kirurški instrument; usp. trepan |
|
terebracija |
(lat. terebratio)bušenje, npr. drveta radi dobivanja soka |
|
terela |
(lat. terrella) magnetoblika kugleza predoèivanje i prikazivanje Zemljinog magnetizma |
|
TEREM |
ženske odaje (v.) u starih Rusa. Terem se pojavio među niskom vlastelom pred krajsrednjeg vijeka, a pod uticajemTatara koji su Rusl.a nametnuli mnoge svoje običaje. Ruske plemkinje bile su u T. zatvorene kao unekoj vrsti manastira.Trebalo je da ih on zašt |
|
teren |
(fr. terrain)zemljište, tlo, zemlja; oblik zemljišta, osobito glede njegovog utjecaja na položaj i kretanje trupa; pren. položaj, okolnosti; podruèje gdje se djeluje, radi; gubiti teren gubiti uvjete uspjeha |
|
terestrièan |
(lat. terrestris)zemaljski, zemni; Zemljin, koji potjeèe od Zemlje, koji se tièe Zemlje; takoðer: kopneni; terestriènitaloži geol. kopneni taloži (za razliku od morskih); terestrièni durbin opt. zemaljskidurbin, durbinkojim se vide uspravni predmeti,a ne |
|
teretnim |
(grè. teretron) med. v. trepan |
|
terevenka |
(tur. tereffüskakanje, dizanje) pijanka, orgija, buèna zabava |
|
terezin |
vrsta asfalta odsmole kamenog ugljena, sumpora i vapna |
|
tergum |
(lat.) leða, leðnastrana, poleðina; in tergo (lat.) na leðima, na poleðini mjenice |
|
terijaci |
(grè. theriakon) mn.oni koji jeduopijum (na Istoku) |
|
terijak |
(grè. theriakon se.antidoton) poznati protuotrov sastavljen od gotovo 70 razlièitihsastojaka (meðu njima je i meso zmija otrovnica) koji su stari upotrebljavalikao lijek protiv ujeda otrovnih životinja, protuotrov |
|