| titr |
(fr. titre) titula;isprava; vrijednosni papir; finoæa zlatnog ili srebrnognovca; stupanj finoæe svile; kem. titrneke otopine težina tvari otopljene u odreðenom obujmu otopljenog sredstva |
|
| titrirati |
(fr. titrer) 1.sreðivati, razvrstavati, sortirati; osobito: sortirati svilu po finoæi, tj. s obzirom na težinu i dužinu njezinih niti; 2. kem. odrediti (ili: odreðivati) težinu tvari otopljeneu odreðenom obujmu otapajuæeg sredstva |
|
| titula |
(lat. titulus) 1.naslov, natpis (knjige, umjetnièkog djela i dr.); 2. naziv, predikat, koji nekome pripada po njegovom staležu, položaju ili zanimanju, poèasno ime, npr. grof, barun, ekscelencija, gospodin, doktor itd.; 2. prav. pravni razlog, razlog post |
|
| titular |
(lat. titularius)onaj koji ima samo titulu, a ne i stvarni položaj koji ona oznaèava, titularni |
|
| titularni |
(lat. titularius)koji ima samo titulu,poèasni, npr. titularni predsjednik poèasni predsjednik, tj. onaj koji imasamo taj naziv a ne obnaša dužnostpredsjednika; usp. titular |
|
| titulatura |
(lat. titulatura) puninaslov; puni naziv, punatitula; oslovljavanje službenim ilipoèasnim imenom, tituliranje |
|
| titulirati |
(lat. titulusnatpis, naslov; poèasno ime, poèasni naziv) dati titulu, nazvati službenim ili poèasnimimenom (pismeno ili usmeno) |
|
| titulomanija |
(lat. titulus poèasnoime, poèasninaziv, grè. mania pomama, strast, ludilo) strast za titulama, pomama za titulama |
|
| titulus posessionis |
(lat.) prav. pravni temelj ili pravni poèetak vlasništva,pravni èin kojim netko stupa u pravno vlasništvo (npr.nekog imanja) |
|
| tituskopf |
(njem. Titus Tit, Kopf glava) vrsta ženske kratke frizure (prema jednoj bisti starorimskog cara Tita, 7981. n. e.) |
|
| TJEDAN |
kalendarskorazdoblje od sedam dana koje se periodično ponavlja, obično od ponedjeljka do iduće nedjelje. |
|
| TJEME |
najviši dioantiklinale. |
|
| TJESNAC |
uzak i relativno kratak morski pojasizmeđudva nasuprotna kopna, odnosno dva otoka ili otoka i kopna, koji spaja dvijeveće morske površine. |
|
| TLA |
pojava drugih tipova tala u okviru jednog pojasa (zone). Na postanak intrazonalnih talaklima nema dominantnu ulogu, već neki drugi činitelji poput vode, stjenovitepodloge i si.Važniji tipovi su slana i močvarna tla. |
|
| TLA |
mikroreljefni oblici periglacijalnih područja karakterizirani humcima (površine nekoliko decimetara) nastali smrzavanjemi odmrzavanjem zemljišta. |
|
