| Stagiranin |
ponekad umjesto Aristotel (buduæi da je bio rodom iz Stagire) |
|
| stagnacija |
(lat. stagnatio) stanje, zastoj, npr. u industriji, trgovaèkim poslovima itd. |
|
| stagnirati |
(lat. stagnare) stajati, ne otjecati (za vodu); pren. biti u zastoju, ne napredovati, ne razvijati se (za poslove i dr.) |
|
| STAJAĆICA |
voda koja ne teče. |
|
| STAJALIŠTE |
mjesto (točka) nakojem stojimo dok promatramo oko sebe. |
|
| štajer |
(njem. Steier) lagani štajerski ples u 3/4 taktu (vrsta valcera) |
|
| štajger |
(njem. Steiger penjaè) vatreni ljubavnik; strastveni, uporni udvaraè |
|
| štajgerica |
(njem. Steige postaja, kolodvor) ulièna djevojka |
|
| STAKLENIČKI UČINAK |
1. pojava zagrijavanja atmosfere zbog kratkovalne radijacije Sunca i dugovalne radijacije površine Zemlje; 2.kratkovalno zračenje Sunca nesmetanoprolazi kroz staklo staklenika, a zagrijano tlo i biljke zračedugovalnom radijacijom koja ne prolazi kroz staklo, jer je ono nepropusno zadugovalnu radijaciju. Na taj se način grijezrak u stakleniku, a u stvarnosti, zbog onečišćenja zraka smanjuje se propusnost atmosfere i gubitak topline. To ima za posljedicu zagrijavanje nižihslojeva atmosfere i Zemljine površine, sa svim posljedicama za život na Zemlji. |
|
| štala |
(njem. Stali) staja za goveda i konje |
|
| stalagmit |
(grè. stalagma kap) min. siga koja nastaje na tlu špilje gdje voda koja se cijedi ostavlja talog, stožasta ledena svijeæa; supr. stalaktit |
|
| STALAGMIT |
V. v SIGA |
|
| STALAGNAT |
V. v SIGA |
|
| stalaktit |
(grè. stalazo kapljem, stalaktos kapljav, koji kaplje) min. siga (ledena svijeæa) koja visi sa stropa ili sa strane špilje, a nastaje kapanjem vode; supr. stalagmit |
|
| STALAKTIT |
V. v SIGA |
|
