| STOPA PRIRODNOG PORASTA/PADA BROJA STANOVNIKA |
relativnavrijednost koja pokazuje razliku između stoperodnosti i stope smrtnosti, iskazuje se u postocima ili promilima promatranog stanovništva u jedinici vremena, najčešće godini (godišnja stopa) i u određenom prostoru. Izračunava se tako da se od broja živorođenih oduzme broj umrlih, razlika se pomnožis tisuću i podijeli s ukupnim brojemstanovnika godine za koju se stoparačuna. Ako je broj živorođenih većiod broja umrlih, govorimo o godišnjojstopi porasta, odnosno ako je broj živorođenihmanji od broja umrlih, riječ je o godišnjoj stopi pada broja stanovnika. |
|
| STOPA RODNOSTI |
relativna vrijednost ili broj pojava(porođaja) koji se iskazuje u postocima ili promilima promatranog stanovništva u jedinici vremena, najčešće godini (godišnja stopa) i u određenom prostoru. Godišnja stopa rodnosti jest broj rođenih na tisuću stanovnika. Izračunava setako da se broj rođenih (obično živorođenih) pomnoži s tisuću i podijeli s ukupnim brojem stanovnikagodine za koju se stopa računa. |
|
| STOPA SMRTNOSTI |
relativnavrijednost ili broj pojava(umiranja) koji se iskazuje u postocima ili promilimapromatranog stanovništva u jedinici vremena,najčešće godini (godišnja stopa) i u određenomprostoru. Godišnja stopa smrtnosti jest broj umrlih na tisućustanovnika. Izračunava se tako da se brojumrlih pomnoži s tisuću i podijeli s ukupnim brojem stanovnika godine zakoju se stopa računa. |
|
| štopati |
(engl. stop zaustaviti) 2. na štoperici bilježiti (ili: zabilježiti) toèno trajanje neke radnje |
|
| štopati |
(njem. stopfen) 1. krpati, zakrpati (èarape, rublje, odjeæu i dr.) |
|
| štoperica |
(engl. stopwatch) kronoskop na zaustavljanje, sat za toèno mjerenje vremena (vrsta džepnog ili ruènog sata s velikom sekundnom kazaljkom koja skaèe i koja se pritiskom na poseban gumb zaustavlja); upotrebljava se poglavito na utrkama i drugim natjecanjima |
|
| stopina |
(tal. stoppino) voj. upaljaè, fitilj; v. štapin |
|
| stoping |
(engl. stopping) sat za mjerenje veoma malih dijelova vremena; upotrebljava se osobito u športu |
|
| stopirati |
(engl. stop, fr. stopper) zaustaviti, zaustavljati (brod, stroj); stati, zaustaviti se |
|
| štopl |
(njem. Stoppel) èep |
|
| stor |
(engl. store) zaliha, prièuva, rezerva; skladište robe; u Sjev. Americi: prodavaonica u kojoj se prodaju sve živežne namirnice |
|
| stora |
(fr. store) prozorska zavjesa; osobito: zavjesa ukrašena bogatim motivima (za cijeli prozor) |
|
| storija |
(tal. storia, engl. story) pripovijest, prièa bajka, anegdota, opis, dogaðaj, izvještaj i si. |
|
| stornirati |
(tal. stornare suzbiti; skrenuti) trg. dovesti u red; ispraviti pogrešku u pisanju ili raèunanju (ne precrtavanjem, nego otpisivanjem i prepisivanjem); ispraviti pogrešku u knjiženju suprotnom pozicijom (stavkom); poništiti, poništavati (narudžbu itd.) |
|
| storno |
(tal.) trg. ispravljanje pogrešno uknjižene stavke otpisivanjem i pripisivanjem, suprotna pozicija, stavka (u knjigovodstvu); usp. ritorno |
|
