| Bobica |
V. cxsticercus |
|
| Bobičavo meso |
V. meso |
|
| Bockhartova bolest |
V. v impetigo staphylococcica; |
|
| Bočni lanci |
V. teorija bočnih lanaca |
|
| Bočni položaj |
Ležanje bolesnika na boku, pogodno za izvjesne preglede i operacije. |
|
| Bodac |
Kod sportista odomaćen naziv za bol koji se pri trčanju pojavljuje najčešće ispod rebarnog luka. |
|
| Boeckova sarkoidoza |
V. sarcoidosis |
|
| Boehlerova udlaga |
V. udlaga |
|
| Boehlerova uzengija |
Gvozdena šipka u obliku slova U koja služi za zaštitu gipsanog zavoja za hodanje. |
|
| Boforova skala (Beaufort) |
Jačina i brzina vjetra ovom skalom određuje se ocjenjivanjem odoka prema cjelokupnom utisku u prirodi, a označuje se brojevima od 0 do 12. Tako, broj B skale 3 označuje slab povjetarac: lepršanje zastavice pokreće i savija veće grane i čuje se u kućama; broj 9 – oluja, zbacuje crijepove sa krovova, lomi grane i slabo drveće; broj 10 – jaka oluja, lomi i obara jaka stabla, obara dimnjake; broj 12 – orkan, pustošenja najteže vrste. |
|
| Bogalj |
Osoba koja ima urođenu ili stečenu nenormalnost u svom tjelesnom držanju ili u pokretima udova, tako da joj je radna sposobnost više ili manje ograničena. Osposobljavanjem b. za privređivanje bavi se rehabilitacija. |
|
| Boginje |
Infektivno oboljenje; male b., v. morbilli; ovjčje b., v. varicellae; velike b., v. variola. |
|
| Böhlauov aparat |
Naprava koja određuje količnik odmora mjerenjem utroška kiseonika za vrijeme određenog rada i poslije njega. Razlika u sposobnosti polova za odmor čini polnu odliku. |
|
| Boja |
Supstancija koja služi za bojenje tkiva i ćelija ili za terapijske svrhe. B. koje se upotrebljavaju u mikroskopiji (prirodne ili vještačke) mogu biti bazne (boje jedro) i kisele (boje citoplazmu). Neke boje obojavaju neke elemente isključivo življe nego druge (selektivne boje). Neke, sintetiski dobivene organske b. koje se u medicini upotrebljavaju za razne svrhe (antiseptičke, dezinficijentne, anthelminitičke, hemoterapijske) jesu akridinske b. Ovakve b. su: kriptol-violet, briljant-zeleno, rubrum skarlatinum i dr.; akridinske b., organske većinom žute b., koje se upotrebljavaju kao antiseptička sredstva u liječenju rana, jer im prisustvo krvnog seruma ne oslabljuje dejstvo kao većine antiseptičkih sredstava. Neke a.b. upotrebljavaju se protiv malarija, npr. atebrin; b. u dijagnostici, služe ili u mikroskopskoj dijagnostici (bojenje histoloških preparata, ispljuvka, krvnih razmaza, stolice itd.) ili za ispitivanje rada izvjesnih organa (bubrega, jetre) koji normalno izlučuju izvjesne boje (metilensko plavo, tetrabom-sulfoftalein) kada e ove unesu u organizam; b. u organizmu, v. pigment; uticaj b. na čovjeka, najpovoljnije djeluju umjereno svjetle boje. Crvena dejstvuje nadražajno, žuta toplo, ugodno i vedro, svjetlozelena i svjetloplava umirujuće, žutozelena je indiferentna, a ljubičasta djeluje depresivno. |
|
| Bojenje |
Vještačko bojenje tkiva ili pojedinih izlučina u cilju njihovog lakšeg izučavanja pomoću mikroskopa. Najčešća bojenja u internoj medicini: diferencijalno b., bojenje pri kome se pojedini elementi tkiva različito boje kiselim i baznim bojama, u odvojenim ili izmješanim bojama. Npr.: azan-tehnikom vezivna vlakna se boje plavo, jedra crveno, mišići ružičasto, hemacije crveno itd.: u boji po Gimzi (Giemsa) crvena krvna zrnca boje se ružičasto, limfociti plavičasto, a granulociti prema prirodi granulacija: elektivno b., primjena bojenja (boje ili postupka pri bojenju), koji boji samo izvjesne elemente (bakterije, ćelije ili dijelove ćelija) u preparatu. Sin. selektivno specifično bojenje; Gramova metoda b., sastoji se u bojenju fiksiranog razmaza bakterija baznom anilinskom bojom (npr. karbol-gencijana-violetom), u tretiranju preparata lugolom, odbojavanju alkoholom i u naknadnom bojenju preparata nekom kontrastnom bojom. One bakterije koje pri ovakvom načinu bojenja zadržavaju prvobitnu boju, tj. ne otpuštaju je prilikom «odbojavanja» alkoholom, nazivamo gram-pozitivnima. One bakterije koje pri ovakvom načinu bojenja ne zadržavaju prvobitnu boju, tj. bivaju obezbojene alkoholom (i zato se lako boje pri naknadom bojenju kontrastnom bojom), nazivamo gram-negativnima; b. po Giemsi, bojenje krvnih razmaza (preparat se osuši na razduhu i fiksira metil-alkoholom. Zatim se prelije pravi na taj način što se svakom kubnom milimetru destilovane vode doda 2 kapi Gimzinog rastvora i mješavina dobro promješa. Bojenje traje 15-20 minuta. Pločica se dobro opere vodom i osuši); kontrastno b., vrsta složenog bojenja, pomoću kojeg mogu neki specifični elementi mikroskopskog preparata da se oboje jednom bojom, a ostali dio preparata nekom drugom (obično takvom koja odudara od prve boje); b. po Löffleru, za nalaženje bazofilno punktiranih eritrocita osušiti krvni razmaz i staviti ga 4-5 sekundi u sljedeći rastvor: metilensko plavo, 1,5 gr: 1%-ni r |
|
