| kontrarije |
(lat. contraria) mn.suprotnosti; contrariacontrariis curantur èit. kontrariakontrariis kurantur (lat.) suprotnosti se lijeèe suprotnostima (naèelo alopatije) |
|
| kontrarnost |
(lat. contrarietas)suprotnost,opreènost |
|
| kontrasignal |
(lat. contra, signale znak) protuznak, odgovor znakom na znak |
|
| kontrasignalizirati |
(lat. contra, signale znak) odgovoriti(ili: odgovarati) znakom na znak, dati (ili: davati) protuznakove (kao odgovor na primljene znakove) |
|
| kontrasignatura |
(lat.contrasignatura) premapotpis, supotpis, npr. uz potpis vladara potpis iministra na ukazu (èime ovaj na sebe prima odgovornost za opravdanost i korist toga spisa) |
|
| kontrasignirati |
(lat. contrasignare) supotpisati,premapotpisati (v. kontrasignatura); poredadrese napisati i ime službenika kojiotpravlja pismo |
|
| kontrašpijunaža |
(lat. contra protiv, fr. espionnage) suzbijanje, osujeæivanje neprijateljske špijunaže vlastitom špijunažom |
|
| kontrast |
(fr. contraste, tal.conträsto) suprotnost, najveæa razlika, jako odudaranje, jako odskakanje |
|
| kontrastimulist |
(lat. contrastimulus)med. pristaša kontrastimulizma |
|
| kontrastimulizam |
(lat. contrastimulus protupoticaj) med. sustav medicine koji se sastoji u namjernom izazivanju podražaja, npr. bola u jednom dijelutijela, da bi se time izazvao podražaj unekom drugom |
|
| kontrastimulus |
(lat. contrastimulus protupoticaj) med.protupodražaj; usp. kontrastimulizam |
|
| kontrastirati |
(fr. contraster)veoma se razlikovati, jakoodudarati, jako odskakati |
|
| kontrasubjekat |
(lat.contrasubjectum) glaz. drugi, podreðeni stav u fugi |
|
| kontravalacija |
(lat. contravallatio)voj.protuopkop, proturov opsjedateljaza zaštitu od ispada zaposjednutih |
|
| kontravencija |
(lat. contraventio) prav. istup protiv, prijestup (zakona, ugovora); in èasu ili in casum contraventionis èit. in kažu, in kazum kontravencionis(lat.) prav. u sluèaju prekršaja,nevršenja; kontravenijencija |
|
