| kreativan |
(lat. creativus)stvaralaèki, tvoraèki |
|
| kreatofagija |
(grè. kreas meso,fagein jesti) mesožderstvo; v. kreofagija |
|
| kreator |
(lat. creator)tvorac, stvaralac; izumitelj |
|
| kreatura |
(lat. creatura)stvor, stvorenje; miljenik (ili: štiæenik) nekog uglednog èovjeka; nakaza; pren. ništarija |
|
| kreda |
(lat. creta) min. pootoku Kreti nazvana vrsta zemljastog bijelog vapnenca; geol. razdoblje u razvojuZemljinekore, treæa mezozojska formacija |
|
| KREDA |
treće (posljednje)razdoblje mezozoika koje je trajalo oko 70 milijuna godina. Dijeli se na donju i gornju. Živi svijetkarakteriziraju prve kritosjemenjače, golemii krilati gmazovi te primitivnisisavci. |
|
| kredenc |
(tal. credenza) prvobitno: postavljen stol s kojega su kušana jela i piæa za vladara; kuhinjski ormar |
|
| kredencirati |
(tal. credenza)kušati jela i piæa za stolom vladara (za dokaz da nisu otrovana); poslužiti, posluživati jelom i piæem |
|
| kredenda |
(lat. credenda) mn.ono u što trebavjerovati, znakovi vjere |
|
| kredibilan |
(lat. credibilis)kome se može vjerovati, vrijedan povjerenja, vjerodostojan, vjerojatan |
|
| kredit |
(lat. credere vjerovati, credit, fr. credit) povjerenje u neku osobu da svoje novèane obveze može i hoæe ispuniti, poèek; zajam; otvoren raèun; pren.povjerenje, uvažavanje, ugled, utjecaj; bank. svota predviðena proraèunom koja se ne može prekoraèiti |
|
| kreditirati |
(fr. créditer) dati(ili: davati) na povjerenje (ili: na poèek) |
|
| kreditiv |
(lat. creditivum)pisana punomoæ nekog izaslanika, akreditiv |
|
| kreditna zadruga |
novèana ustanova kojoj je ciljzaštita privredno slabijih od zelenaštva i njihovo privredno održavanje,ojaèavanje i osposobljavanje za privrednu djelatnost |
|
| kreditni papiri |
vrijednosni papiri,obveznice |
|
