| Apoferment |
Koloidni nosilac ferenta, njegov termolabilan, bjelančevinski dio. |
|
| Apokrine žlijezde |
V. glandula |
|
| Apollonia |
Sv. Apolonija smatrana je zaštitnicom od zubobolje i glavobolje. Obično se prikazuje s kliještima i zubom kao simbolima. |
|
| Apomorphini hydrochloridum |
Sintetski dobiven alkaloid koji se spravlja iz morfina oduzimanjem jednog molekula vode; sivkastobijeli kristali koji se na vazduhu i svjetlosti oboje slabo zelenkasto. Dat potkožno, izaziva povraćanje, dražeći centar za povraćanje. |
|
| Aponeuroza |
Opnasta tvorevina sastavljena od poprečno izukrštanih vezivnih vlakana i spljoštenih ćelija. Služi kao omotač mišića ili kao veza s tetivama (inserciona a.). |
|
| Apophysis |
Apofiza, koštani nastavak. Sin. srocessus. |
|
| Apoplecticum |
Apoplektičan, koji je u vezi s vaskularnim poremećajem u mozgu (tromboza, embolija, spazmi, krvavljenje). |
|
| Apoplektička cista |
V. apoplektičko žarište |
|
| Apoplektička koma |
V. comaapolexia |
|
| Apoplektično žarište |
Mjesto u moždanom tkivu u kome je nastupilo oštećenje (apoplexia cerebri). Najčešće se u mozgu stvara šupljina ispunjena razmekšanim nekrotičnim tkivom i krvlju. Poslije resrpsije ovog sadržaja stvara se apoplektična cista ispunjena bistrom tečnošću. |
|
| Apoplexia |
Apopleksija, nagli prestanak funkconisanja izvjesnih dijelova ili cijeloga organa usljed oštećenja krvotoka, najčešće zapušenja krvnih sudova (tromboza ili embolija), rjeđe usljed prskanja krvnog suda (hemoragija) u bolesnika s arteriosklerozom ili hipertenzijom; a. cerebri, apopleksija mozga, nagli prestanak funkcije mozga usljed krvavljenja ili tromboze u njemu. Poslije tromboze rijetko nastupa koma i tada je kratkotrajna; u hemoragiji koma je duboka i dugotrajna. A. c. obično prouzrokuje oduzetost jedne, i to suprotne strane tijela. Sin. ictus apoplecticus, moždana kap, moždana kaplja. |
|
| Apostematosus |
Apostematozan, koji se gnoji, koji apscedira. |
|
| Apoteka |
Ustanova u kojoj se čuvaju ili prodaju lijekovi. Sem prodaje gotovih lijekova, u a. se neki lijekovi i spravljaju. A. može biti javna, svima pristupačna, zatvorenog tipa, u sklopu neke zdravstvene ustanove, zatim kućna, priručna i džepna. |
|
| Apotekar |
Stručnjak koji spravlja i izdaje neke medikament, tzv. magistralne lijekove. A. dobija akademsko obrazovanje na farmaceutskom fakultetu i zvanje maistra farmacije (mh. ph.) ili diplomiranog apotekara. |
|
| Apotekarski pomoćnik |
Osoba sa srednjom stručnom apotekarskom spremom (srednja farmaceutska škola) koja obavlja pomoćnu službu u apoteci. |
|
