| Muscularis |
(1) muskularan, mišićan; (2) mišični sloj, npr. m. mucosae, mišični sloj sluznice; m. mucosae, mišićni sloj sluznice digestivnog kanala sastavljen od glatkih mišićnih ćelija poređanih u jednom ili više pravaca. |
|
| Musculus |
Mišić, organ u kome je mišićno tkivo u prevazi i nosilac je mišićne funkcije. Vrši rad uglavnom grčenjem (kontrakcijom). Sastavljen je od glatkih mišićnih ćelija (mišići crijeva i dr.) ili poprečnoprugastih mišićnih vlakana (skeletni mišići). Srčani mišić je poprečnoprugast mišić mrežaste građe, koji, kao i glatki mišići, nije pod uticajem volje. Prema radnji koju vrše, mišići mogu biti odvodioci (abuktori), privoddioci (aduktori), oružači (ekstenzori), pregibači (fleksori), stezači (kostriktori), sfinkteri (kružni stezači), obrtači (rotatori) i dr.; m. ciliaris, cilijarni mišić, trepavičasti mišić, mišić na spoljnoj površini cijliarnog tije.a Svojom kontrakcijom omogućuje akomodaciju oka na blizinu; m. deltoideus, deltoidni, rameni mišić, koji leži iznad zgloba ramena i čini ispupčenje ramena; m. detrusor urinae, mišićni sloj zida mokraćne bešike; m. gastrocnemius, dvoglavi lisni mišić na zadnjoj strani potkoljenice, tj. na listu noge; m. Horneri, pars lacrimalis m. orbicularis oculi, Hornerov mišić, suzni dio krućnog kopačnog mišića, koji ide iza suzne kesice i svojim grčenjem prazni suznu kesicu i širi suzne kanaliće; m. massetr, žvatač; mm. Mastitorii, mišići koji služe žvatanju: m. masseter, m. pterygoideus externus et internus, m. temporalis, m. mylohyodeus i venter anteriro m. digastrici; m. orbiculris oculi, kružni mišić očnih kapaka; m. papillaris, papilarni mišić, mišićni stub u unutrašnjosti srčanih komora (u desnoj tri, a u lijevoj dva). Od vrha papilarnog mišića pružaju se tetivna vlakcna ka slobodnoj ivici i ka spoljnoj strani srčanih zalistaka (trolisnog i dvolisnog). Kontrakcija papilarnih mišića zateže preko tetivnih vlakanca srčane zaliske da ih ne bi krvni pritisak prilikom sistole isturio u pretkomore, m. psosas, slabinski mišić; m. qadriceps, četvroglavi mišić buta, leži u prednjoj mišićnoj loži. Opruža potkoljenicu; m. sartorius, terzijski miši |
|
| Muška paprat |
V. Aspidium filix mas |
|
| Muški polni ud |
V. penis |
|
| Muskularna skolioza |
scoliosis. |
|
| Muskulatura |
Skupni naziv za sve mišiće čovječijeg tijela, i to obično za poprečnoprugaste mišiće. Rjeđe se ovaj naziv upotrebljava za mišiće pojedinog dijela čovječijeg tijela (noge, vrata, trbušnog zida itd.). |
|
| Muskulozan |
Koji ima jako razvijene mišiće. |
|
| Mutacije |
Nove nasljedne osobine koje se javljaju namah. Razlikuju se: (1) po mjestu prestanka (a) u gametu: u jedru i citoplazmi, u plastidama; b) somatske m.; (2) po načinu postanka (prirodne, vještačke); (3) po veličini odstupanja od tipa (mikromutacija, makromutacija); amfimutacija, pojava nove osobine usljed ukrštanja (ne nova kombinacija osobina). V. genetika, modifikacije, mutant, teorija (mutaciona; m. gena, promjene ili nestanak jednog gena; m. genoma, promjene u broju hromosoma, npr. triploidija, polipoidija; hromosomne m., promjene jednog ili više hromosoma: neomutacija, postanak novog gena, strukturna m., promjena položaja gena u hromosomu, koja može imati pozicioni efekt. |
|
| Mutaciona teorija |
V. teorija |
|
| Mutacizam |
V. mutismus |
|
| Mutant |
Organizam, ćelija ili gen čija je promjena izazvana mutacijom. V. mutacija. |
|
| Mutavost |
V. mutitas |
|
| Mutilatio |
Mutilacija, (1) unakaženje; (2) unakaženost tijela otpadanjem izvjesnih njegovih dijelova usljed dejstva nekih patoloških faktora, npr. u lepre usljed anestezije i trofičkih promjena. |
|
| Mutiranje glasa |
Mijenjaje boje glasa koje se javlja u muškaraca u pubertetu kao posljedica potpunog razvića grkljana. |
|
| Mutismus |
Mutiza, nenormalna ćutljivost, inhibicija govora u duševnih bolesnika. Sin. mutacizam. |
|
