| Müllerova vlakna |
Vlakna koja čine potpornu osnovu mrežnjače. Potiču s Müllerovih potpornih ćelija, čije račvaste osnove čine unutrašnju graničnu opnu (membrana limitans interna) a vrhovi se stapaju u spoljašnju graničnu opnu (m.l. externa). Osim toga, odaju u ostale slojeve mrežnjače končaste produžetke (vlakna) koji služe živčanim ćelijama kao potporna mreža. Müllerove ćelije su preobražene neuroglijske ćelije. |
|
| Multilocularis |
Multilokularan, koji postoji ili koji se javlja na više mjesta, višedjelan. |
|
| Multinuklearan |
Koji ima više jedara. |
|
| Multipara |
Žena koja je imala više porođaja. Odlikuje se osobitim anatomskim odnosima. Trbušni zid joj je mekan, sa puno rasteza. Usta materice su poprečna izgleda, često ožiljasta, vagina je proširena, međica u ožiljcima, a stidnica zjapi. |
|
| Multipla skleroza |
V. sclerosis multiplex |
|
| Multiplex |
Multipli, mnogobrojni, koji se javlja na više mjesta, npr. sclerosis multiplex, skleroza (mozga i kičmene moždine) na mnogim mjestima. |
|
| Multipli |
V. multiplex |
|
| Multipolaris |
Multipolaran, koji ima više polova (krajeva). V. unipolaris, bipolaris. |
|
| Mumificatio |
Mumifikacija, (1) pretvaranje sasušenjem izumrlih dijelova organa, organa ili tijela u čvrsto stanje slično mumiji (npr. fetusa, m. feti); (2) nekroza koja se odlikuje sasušenjem tkiva usljed gubitka tečnosti; najčešće na prstima udova usljed oboljenja krvnih sudova, npr. usljed arterioskleroze. Sin. gangraena sicca. |
|
| Mumifikacija |
V. mumificatio |
|
| Muriaticus |
Stari naziv za hydrochloricus, npr. Acidum muriaticum, Acidum hydrochloricum, hlorovodonična kiselina. |
|
| Murijatične vode |
V. vode |
|
| Murini tifus |
V. typhus |
|
| Mus |
(hig.) rod pacova i miševa. Pored toga što su pacovi nezajažljive štetočine koje čine ogromnu ekonomsku štetu u poljoprivredi i ndustriji, oni su često nosioci i sijači raznovrsnih patogenih mikroorganizama. Oni su izvor infekcije u ovim infektivnim bolestima: kuge, salmoneloze, tularemije, Weilove bolesti, muljne ili blatne groznice, sodokua, melioidoze, mišijeg (murinog) tifusa i trihinoze; M. alexandrinus, pacov po veličini i obliku sličan domaćem pacovu, a po boji pacovu seliocu. Živi u zemljama oko Sredozemnog mora kao i domaći pacov; M. decumanus, pacov selilac, najveći i najači pacov, dug oko 42 cm. Dužina tijela mu je 24 cm, a repa 18 cm. Dlaka je na leđima žuta do svjetlocrna, a na trbuhu sivkastobijela. Živi u podrumima, rijekama, kanalima, nasipima i lukama. Majstor je u plivanju, ronjenju i veranju. Ženke kote 4-7 puta godišnje mlade, po 8-12 komada odjedanput, obično u mjesecima od januara do juna. Jedan par daje godišnje do 880 potomaka. Hitre su, oprezne i inteligentne životinje, koje već izdaleka nanjuše opasnost. Pored toga što su velike štetočine, pacovi su i izvor infekcije u mnogim infektivnim bolestima. Sin. Rattus norvegicus; M. rattus, kućni ili domaći pacov. Dugačak je 35 cm od toga otpada na dužinu tijela 16 cm, repa 19 cm. Dlaka mu je na leđima tamnomrka ili crna, metalnog sjaja, s nešto svjetlijom dlakom na trbuhu. Živi u podrumima, magacinima i tavanima, pliva dosta dobro i majstorski se vere svuda. Slabo je plodan jer ženka nosi godišnje 5-6 mladih. U nas se rjeđe nalazi, jer ga je potisnuo veći i jači pacov selilac. Smatra se da je glavni izvor infekcije kugom, tj. da je nosilac živih klica bacila kuge mus. |
|
| Musca |
Rod muha familije Muscidae (red dvokrilaca, klasa insekata) obično crne boje, često sa jansim šarama. Sisaljka je meka, savitljiva i služi za srkanje. Postoji veći broj vrsta. Higijenski značaj imaju uglavom M. domestica i Stomoxys calcitrans; M. calcitrans, muha ubadača, stajska muha. Nalazi se najčešće u stajama, ali u stanovima pored staje. Hrani se krvlju goveda i ptica, a ponekad i čovječijom krvlju. Živi oko 70 dana i siše krv oko 20 puta. Muha ubadača ima također znatnu važnost za higijenu, jer je nesumnjivo da i ona može, bilo ubodom bilo mehaničkim putem da učestvuje u prenošenju nekih patogenih mikroorganizama. Sin. Stomoxys calcitrans, M. domestica, domaća muha. Najčešći kućni insekat, koga nalazimo naročito u zapuštenim i prljavim stanovima. Pod povoljnim uslovima jedna muha može tokom ljeta da proizvede potomstvo od nekoliko miliona muha. Živi 30 do 40 dana. Muhe imaju veliki značaj za higijenu jer mogu mehanički da prenose čitav niz raznovrsnih patogneih mikroorganizam, naročito s izmeta i otpadaka na razne namirnice za život, osobito na lijeko i hranu meke konzistencije. Muhe učestvuju pri prenošenju ovih mikroorganizama: E typhi; grupe salmonela; S. dysenteriae; Vibrio cholerae; B. faecalis alcaligenes; Streptococcus haemolyticus (α- i ß-streptococcus), Staphylococcus albus, S. aureus; B. proteus vulgaris, M. tuberculosis i nekih drugih. |
|
