| Mus |
(hig.) rod pacova i miševa. Pored toga što su pacovi nezajažljive štetočine koje čine ogromnu ekonomsku štetu u poljoprivredi i ndustriji, oni su često nosioci i sijači raznovrsnih patogenih mikroorganizama. Oni su izvor infekcije u ovim infektivnim bolestima: kuge, salmoneloze, tularemije, Weilove bolesti, muljne ili blatne groznice, sodokua, melioidoze, mišijeg (murinog) tifusa i trihinoze; M. alexandrinus, pacov po veličini i obliku sličan domaćem pacovu, a po boji pacovu seliocu. Živi u zemljama oko Sredozemnog mora kao i domaći pacov; M. decumanus, pacov selilac, najveći i najači pacov, dug oko 42 cm. Dužina tijela mu je 24 cm, a repa 18 cm. Dlaka je na leđima žuta do svjetlocrna, a na trbuhu sivkastobijela. Živi u podrumima, rijekama, kanalima, nasipima i lukama. Majstor je u plivanju, ronjenju i veranju. Ženke kote 4-7 puta godišnje mlade, po 8-12 komada odjedanput, obično u mjesecima od januara do juna. Jedan par daje godišnje do 880 potomaka. Hitre su, oprezne i inteligentne životinje, koje već izdaleka nanjuše opasnost. Pored toga što su velike štetočine, pacovi su i izvor infekcije u mnogim infektivnim bolestima. Sin. Rattus norvegicus; M. rattus, kućni ili domaći pacov. Dugačak je 35 cm od toga otpada na dužinu tijela 16 cm, repa 19 cm. Dlaka mu je na leđima tamnomrka ili crna, metalnog sjaja, s nešto svjetlijom dlakom na trbuhu. Živi u podrumima, magacinima i tavanima, pliva dosta dobro i majstorski se vere svuda. Slabo je plodan jer ženka nosi godišnje 5-6 mladih. U nas se rjeđe nalazi, jer ga je potisnuo veći i jači pacov selilac. Smatra se da je glavni izvor infekcije kugom, tj. da je nosilac živih klica bacila kuge mus. |
|
| Musca |
Rod muha familije Muscidae (red dvokrilaca, klasa insekata) obično crne boje, često sa jansim šarama. Sisaljka je meka, savitljiva i služi za srkanje. Postoji veći broj vrsta. Higijenski značaj imaju uglavom M. domestica i Stomoxys calcitrans; M. calcitrans, muha ubadača, stajska muha. Nalazi se najčešće u stajama, ali u stanovima pored staje. Hrani se krvlju goveda i ptica, a ponekad i čovječijom krvlju. Živi oko 70 dana i siše krv oko 20 puta. Muha ubadača ima također znatnu važnost za higijenu, jer je nesumnjivo da i ona može, bilo ubodom bilo mehaničkim putem da učestvuje u prenošenju nekih patogenih mikroorganizama. Sin. Stomoxys calcitrans, M. domestica, domaća muha. Najčešći kućni insekat, koga nalazimo naročito u zapuštenim i prljavim stanovima. Pod povoljnim uslovima jedna muha može tokom ljeta da proizvede potomstvo od nekoliko miliona muha. Živi 30 do 40 dana. Muhe imaju veliki značaj za higijenu jer mogu mehanički da prenose čitav niz raznovrsnih patogneih mikroorganizam, naročito s izmeta i otpadaka na razne namirnice za život, osobito na lijeko i hranu meke konzistencije. Muhe učestvuju pri prenošenju ovih mikroorganizama: E typhi; grupe salmonela; S. dysenteriae; Vibrio cholerae; B. faecalis alcaligenes; Streptococcus haemolyticus (α- i ß-streptococcus), Staphylococcus albus, S. aureus; B. proteus vulgaris, M. tuberculosis i nekih drugih. |
|
| Muscularis |
(1) muskularan, mišićan; (2) mišični sloj, npr. m. mucosae, mišični sloj sluznice; m. mucosae, mišićni sloj sluznice digestivnog kanala sastavljen od glatkih mišićnih ćelija poređanih u jednom ili više pravaca. |
|
| Musculus |
Mišić, organ u kome je mišićno tkivo u prevazi i nosilac je mišićne funkcije. Vrši rad uglavnom grčenjem (kontrakcijom). Sastavljen je od glatkih mišićnih ćelija (mišići crijeva i dr.) ili poprečnoprugastih mišićnih vlakana (skeletni mišići). Srčani mišić je poprečnoprugast mišić mrežaste građe, koji, kao i glatki mišići, nije pod uticajem volje. Prema radnji koju vrše, mišići mogu biti odvodioci (abuktori), privoddioci (aduktori), oružači (ekstenzori), pregibači (fleksori), stezači (kostriktori), sfinkteri (kružni stezači), obrtači (rotatori) i dr.; m. ciliaris, cilijarni mišić, trepavičasti mišić, mišić na spoljnoj površini cijliarnog tije.a Svojom kontrakcijom omogućuje akomodaciju oka na blizinu; m. deltoideus, deltoidni, rameni mišić, koji leži iznad zgloba ramena i čini ispupčenje ramena; m. detrusor urinae, mišićni sloj zida mokraćne bešike; m. gastrocnemius, dvoglavi lisni mišić na zadnjoj strani potkoljenice, tj. na listu noge; m. Horneri, pars lacrimalis m. orbicularis oculi, Hornerov mišić, suzni dio krućnog kopačnog mišića, koji ide iza suzne kesice i svojim grčenjem prazni suznu kesicu i širi suzne kanaliće; m. massetr, žvatač; mm. Mastitorii, mišići koji služe žvatanju: m. masseter, m. pterygoideus externus et internus, m. temporalis, m. mylohyodeus i venter anteriro m. digastrici; m. orbiculris oculi, kružni mišić očnih kapaka; m. papillaris, papilarni mišić, mišićni stub u unutrašnjosti srčanih komora (u desnoj tri, a u lijevoj dva). Od vrha papilarnog mišića pružaju se tetivna vlakcna ka slobodnoj ivici i ka spoljnoj strani srčanih zalistaka (trolisnog i dvolisnog). Kontrakcija papilarnih mišića zateže preko tetivnih vlakanca srčane zaliske da ih ne bi krvni pritisak prilikom sistole isturio u pretkomore, m. psosas, slabinski mišić; m. qadriceps, četvroglavi mišić buta, leži u prednjoj mišićnoj loži. Opruža potkoljenicu; m. sartorius, terzijski miši |
|
| Muška paprat |
V. Aspidium filix mas |
|
| Muški polni ud |
V. penis |
|
| Muskularna skolioza |
scoliosis. |
|
| Muskulatura |
Skupni naziv za sve mišiće čovječijeg tijela, i to obično za poprečnoprugaste mišiće. Rjeđe se ovaj naziv upotrebljava za mišiće pojedinog dijela čovječijeg tijela (noge, vrata, trbušnog zida itd.). |
|
| Muskulozan |
Koji ima jako razvijene mišiće. |
|