| arhoragija |
(grč. archos čmar,regnymi prsnem)krvarenje iz debelog crijeva |
|
| aridan |
(lat. aridus) suh,isušen, spržen; jalov, neplodan, mršav; pren suhoparan |
|
| ariditet |
(lat. ariditas) suhoća, sušnost, suša; mršavost; neplodnost, jalovost; pren. suhoparnost |
|
| ARIDNOST |
suhost (osobitoklime).v. GUSTOĆA ARITMETIČKA , GUSTOĆA NASELJENOSTI |
|
| aridura |
(lat. aridura) med.sušenje, mršavljanje; mršavost, slabost |
|
| aries |
(lat.) ovan, ustarom vijeku ratna sprava (s ovnujskom glavom) za razbijanje zidina; AriesOvan (zviježđe u Zodijaku na sjevernoj nebeskoj polutki) |
|
| arija |
(tal. aria, fr. air) skladba za jedan glas uz instrumentalnu pratnju; način pjevanja, napjev, melodija |
|
| Arijadna |
(grč. Ariadne) mit. kći kretskog kralja Minosa i Pasifaje, pomogla Tezeju, nakon što je ubio Minotaura, da pomoću klupka konca iziđe izlabirinta te pobjegla s njim, ali ju je onostavio na otoku Naksu; otuda: Arijadninanit sredstvo da se čovjek izvuče iz n |
|
| arijanci |
mn. pristaše i pobornici arijanizma; arijevci |
|
| arijanizam |
naučavanjealeksandrijskog svećenika Arija (4. st.) koji je tvrdio da Krist nije Bog, nego običan čovjek |
|
| Arijci |
(sanskr. arya,perz. arija) mn. ime kojim su indoeuropski (arijski, indogermanski) stanovnici Indije, Perzije i Irana sami sebe nazivali; u novije doba ovim se imenom nazivaju svi Indoeuropljani (Indogermani); Indogermani, Indoeuropljani; Arijevci; arijski |
|
| Arijel |
(hebr. "božjilav") simboličko ime za junaka uopće, za žrtveni oltar, za grad Jeruzalem; u književnosti: vodeni ili zračni duh s dobrim svojstvima, osobito istaknut kao dobročinitelj u Shakespearovoj drami Oluja |
|
| arijerban |
(fr. arriéreban)voj. posljednja obrana |
|
| arijergarda |
(fr.arriéregarde) voj. zaštitna četa, zaštitnica, odstupnica |
|
| arijergarda |
(fr. arriérestraga, garde tjelesna straža) četa koja brani uzmicanje; zaštitnica |
|
