libidinozan |
(lat. libidinosus)sladostrastan,pohotljiv, osjetilan, razvratan |
|
libido |
(lat. libido požuda)seksualna strast,sladostrašæe, poveæan spolni nagon, pohotljivost, pohota; psih. psihièka energija, tj.intenzitet psihièkog procesa, njegova psihološka vrijednost (Jung) |
|
LIBIDO |
V. v SpolninagonPsloanaliza |
|
Libitina |
mit. starorimska božica smrti; pren. smrt |
|
libitinarij |
(lat. Libitina božicasmrti) u staromRimu: namještenik u arenama koji je palim gladijatorima razbijao glave prijenego bi ih iznijeli iz arene (radi sprjeèavanja gladijatora da se samo pretvarajukako su mrtvi) |
|
libitum |
(lat.) volja,nahoðenje, dopadanje, hir; ad libitum (lat.) ili pro libito (lat.) po volji, ponahoðenju, npr. pjevati; libitum |
|
libracija |
(lat. libratio) astr.prividno nepravilno gibanje Mjeseca zbog njegovog nejednakog kretanja eliptiènom putanjom èija je ravnina nagnuta za 5 stupnjeva prema ekliptici i zbog nagnutosti njegove osi za 1 1/2 stupnja prema okomici na ravninu ekliptike;to je u |
|
libretist |
(tal. librettista)pisac teksta za operu, pisac libreta |
|
libreto |
(tal. libretto) knjižica, osobito s tekstom opere ili operete; rijeèi opere |
|
Libuša |
legendarnautemeljiteljica èeškoga kraljevstva |
|
LIBUŠA |
slovenska boginja života i plodnosti. Stari Sloveni smatrali su je darovateljicomdjece ženama, ali i božanstvom koje izazivaumiranje ljudi. U punom mjesecu vidjeli sunjeno oličenje. Vjerovali su da uštap olakšava ženama rađanje. Poštovali su L. kao majku |
|
licej |
(grè. Lykeion, lat. Lyceum) gimnazija u staroj Ateni s vrtovima, u kojoj su predavali filozofiju Aristotel i peripatetièari (nazvana po obližnjem gaju koji je bio posveæen Apolonu Likejskom); otuda: viša, srednja škola, gimnazija, osobito: ženska srednja |
|
licencija |
(lat. licentia)dopuštenje, dozvola, odobrenje; pravo uporabe, pravo obavljanja, pravo izvedbe ili prikazivanja;povlastica; dozvola za profesionalno bavljenje nekim športom; zlouporaba slobode,razuzdanost; licentia poetica èit. licencija poetika (lat.) pje |
|
licencijat |
(lat. licentiatus)onaj koji je, na visokim školama, dobio dopuštenje da bude doktor i da predaje svoju znanost,osobito teologiju i pravo |
|
licencirati |
(lat. licentiare)dopustiti, dopuštati;osloboditi, dati slobodu, otpustiti,razriješiti |
|