... Rječnik | libidinozan | (lat. libidinosus)sladostrasta... | Rječnik stranih riječi
Unesi riječ

Domaći

libidinozan (lat. libidinosus)sladostrastan,pohotljiv, osjetilan, razvratan  
libido (lat. libido požuda)seksualna strast,sladostrašæe, poveæan spolni nagon, pohotljivost, pohota; psih. psihièka energija, tj.intenzitet psihièkog procesa, njegova psihološka vrijednost (Jung)  
LIBIDO V. v SpolninagonPsloanaliza  
Libitina mit. starorimska božica smrti; pren. smrt  
libitinarij (lat. Libitina božicasmrti) u staromRimu: namještenik u arenama koji je palim gladijatorima razbijao glave prijenego bi ih iznijeli iz arene (radi sprjeèavanja gladijatora da se samo pretvarajukako su mrtvi)  
libitum (lat.) volja,nahoðenje, dopadanje, hir; ad libitum (lat.) ili pro libito (lat.) po volji, ponahoðenju, npr. pjevati; libitum  
libracija (lat. libratio) astr.prividno nepravilno gibanje Mjeseca zbog njegovog nejednakog kretanja eliptiènom putanjom èija je ravnina nagnuta za 5 stupnjeva prema ekliptici i zbog nagnutosti njegove osi za 1 1/2 stupnja prema okomici na ravninu ekliptike;to je u  
libretist (tal. librettista)pisac teksta za operu, pisac libreta  
libreto (tal. libretto) knjižica, osobito s tekstom opere ili operete; rijeèi opere  
Libuša legendarnautemeljiteljica èeškoga kraljevstva  
LIBUŠA slovenska boginja života i plodnosti. Stari Sloveni smatrali su je darovateljicomdjece ženama, ali i božanstvom koje izazivaumiranje ljudi. U punom mjesecu vidjeli sunjeno oličenje. Vjerovali su da uštap olakšava ženama rađanje. Poštovali su L. kao majku  
licej (grè. Lykeion, lat. Lyceum) gimnazija u staroj Ateni s vrtovima, u kojoj su predavali filozofiju Aristotel i peripatetièari (nazvana po obližnjem gaju koji je bio posveæen Apolonu Likejskom); otuda: viša, srednja škola, gimnazija, osobito: ženska srednja  
licencija (lat. licentia)dopuštenje, dozvola, odobrenje; pravo uporabe, pravo obavljanja, pravo izvedbe ili prikazivanja;povlastica; dozvola za profesionalno bavljenje nekim športom; zlouporaba slobode,razuzdanost; licentia poetica èit. licencija poetika (lat.) pje  
licencijat (lat. licentiatus)onaj koji je, na visokim školama, dobio dopuštenje da bude doktor i da predaje svoju znanost,osobito teologiju i pravo  
licencirati (lat. licentiare)dopustiti, dopuštati;osloboditi, dati slobodu, otpustiti,razriješiti  

1 46 47 48 49 50 90