| nomina |
(lat. nomina) mn.imena, nazivi;nomina sunt odiosa èit. nomina sunt odioza (lat.) citat iz Ciceronova govora "ZaSeksta Roscija"; imena su mrska, imena treba izbjegavati (tj. kad se govori omoralu i kude mane, poroci i si., bolje je i uputnije, navodeæi pri |
|
| nominacija |
(lat. nominatio)imenovanje;nominatio auctoris èit. nominacio auktoris (lat.) u graðanskom procesnom pravu: pravo optuženog da odredi svog zastupnika |
|
| nominala |
(lat. nomen ime,nominalis imenski)v. pod nominalan |
|
| nominalan |
(lat. nominalis) kojise tièe imena, imenski; po imenu, nazovi; nominalna vrijednost ili nominala bank. imenska,nazivna, oznaèena vrijednost, tj. vrijednost tiskana ili utisnuta na novcu, vrijednosnim papirima i dr. (supr. stvarna, realna vrijednost); nomi |
|
| nominalisti |
(lat. nomen) mn.pristaše nominalizmau filozofiji i ekonomiji; supr. realisti |
|
| nominalizam |
(lat. nomen ime) 1.ni. skolastièko shvaæanje pokojem su opæi pojmovi (univerzalije) samo rijeèi, imena, koja služe kao oznake za stvarii njihova svojstva i, osim toga apstraktnogi misaonog, ne oznaèavaju ništastvarno (supr. realizam); 2. unacionalnoj ekon |
|
| nominat |
(lat. nominatus)imenovani, novopostavljeni |
|
| nominativ |
(lat. nominativus se.casus) gram.prvi padež, nazivni padež, padež koji u reèenici pokazuje gramatièki podmet (subjekt) ili prirok (predikat), ako je taj prirok ime |
|
| nominatori |
(lat. nominatores)prav. osobakoja mjerodavnoj vlasti predlaže jednog èovjeka za staratelja maloljetniku koji jeostao bez staratelja primajuæi istodobno na sebe i odgovornost za njega |
|
