paraboloid |
(grè. parabole,eidos oblik) geom. tijelo koje nastaje okretanjem parabole oko svoje osi |
|
parabolom |
(grè. parabolossmion, opasan) kat. sveæenici koji su se posvetili njezi bolesnika |
|
Paracelzus |
njemaèki lijeènik ifilozof (14931541),utemeljitelj nove medicine na iskustvima puèkog lijeèenja i kemije, tzv.iatrokemije |
|
paracenteza |
(grè. parakenteoprobodempokraj, probodem sa strane) kir. ubadanje u šupljinu tijela, osobito u trbuh ili prsa, radivaðenja tekuæine koja je u njoj |
|
paracentezirati |
(grè. parakenteo probodem pokraj, probodem sa strane) med. ubosti, ubadati; usp. paracenteza |
|
paracentrièan |
(grè. para, lat.centrum središte)koji leži nejednako oko središta; koji se kreæe oko središta |
|
paracijeza |
(grè. para, kyesis trudnoæa, bremenitost)med. izvanmaternièna trudnoæa |
|
parada |
(fr. parer, parade,lat. parata, ženski rodparticipa perfekta od parare pripremiti, spremiti) sveèanost, sveèana priredba kojoj je cilj nešto pokazati ili istaknuti; voj. sveèana smotra; maè. odbijanje udarca sabljom |
|
paradentoza |
(grè. para, lat. denszub) med.prijevremeno ispadanje zubi bezikakvih simptoma bolesti; kronièna bolestdesni i zubne èašice |
|
paradigma |
(grè. paradeigma)primjer za ugled, uzor,uzorak, primjerak, obrazac; gram. rijeèkoja služi kao uzorak za mijenjanjesvih ostalih rijeèi iste promjene;model za likovne umjetnike |
|
paradigmatièan |
(grè. paradeigma) uzoran, primjeran,koji može poslužiti kaouzor; koji pouèava primjerom |
|
paradigmatik |
(grè. paradeigma primjer, uzor) pisacživotopisa svetih i boguugodnih ljudi, onih koji svojim životom i djelommogu drugima služiti za uzor |
|
paradigmatika |
(grè. paradeigma primjer, uzor) vještina pravljenja gipsanih figura, oblikovanje u gipsu |
|
paradigmatizirati |
(grè. paradeigma primjer, uzor) iznositi primjere za ogled, pouèavati, objašnjavati na primjerima |
|
paradijastola |
(grè. paradiastolestavljanje jednog pokrajdrugog i rastavljanje) ret. rastavljanjestvari koje inaèe èine cjelinu (radi boljeg razumijevanja), objašnjavanje neèega pomoæu njegovih suprotnosti |
|