paradirati |
(fr. parader)sudjelovati na paradi; razmetati se neèim, isticati nešto tako da upada u oèi, koèoperiti se |
|
paradis |
(grè. paradeisos,lat. paradisus, sanskr. paradesa, hebr. parades, perz. i ar. firdaus mn. faradis, fr. paradis, njem. Paradies)zvjerinjak, raskošan vrt,perivoj; teol. prebivalište prvih ljudi dokih Bog, zbog grijeha, nije odatleistjerao; mit. mjesto u koj |
|
paradni |
(fr. parade) koji setièe parade, koji sudjeluje u paradi, sveèani; paradna kola kola zasveèane prilike; paradni konj konj koji se upotrebljava samo u paradama;paradni marš voj. sveèana koraènica, sveèani marš, marš kojim vojnici idu prilikom smotre, osobi |
|
paradoks |
(grè. paradoxos protiv mišljenja, protiv oèekivanja, neoèekivan, nevjerojatan) mišljenje suprotno opæemmišljenju; 1. prividna besmislica, osebujnost, nastranost, neobièna i èudna misao ili stvar; 2. ret. podvrstaantiteze: reèenica èija su dva dijela na pr |
|
paradoksalan |
(grè. para, doxa) v.paradoksan |
|
paradoksan |
(grè. paradoxos) suprotan opæem mišljenju (ili: shvaæanju, oèekivanju), prividno besmislen, osebujan, neobièan, nastran,èudnovat |
|
paradoksija |
(grè. para, doxa mišljenje, mnijenje) osebujnost u naèinu mišljenja i shvaæanja, nastranost, neoèekivano, prividna besmislenost (ili:proturjeènost, nevjerojatnost); ljubav premaonome što je nastrano |
|
paradoksologija |
(grè. paradoxologia govorenje onevjerojatnom) govorenje ili pisanje u neobiènim reèenicama ili izrazima |
|
paradoksomanija |
(grè. para protiv,nasuprot, doxa mišljenje, mania pomama, strast) pretjerana sklonost nastranom mišljenju inauèavanju |
|
paraf |
(fr. paraphe, lat. paraphus,gr. paragrafos) potez perapri potpisu, skraæeni potpis, obiènopoèetna slova imena i prezimena, npr.na nekom aktu (èime se oznaèava daje mjerodavni službenik imao akt uruci i upoznao se s njegovimsadržajem) |
|
parafernalije |
(lat. paraphernaliasrednji rod množine pridjevaod parapherna "osobina", zasebnoimanje udane žene, od grè. para iferne miraz) mn. prav. osobnovlasništvo, osobno imanje supruge,koje ne spada u miraz i nad kojimje ona zadržala neogranièeno pravoslobodnog ras |
|
parafernalno imanje |
prav. v. parafernalije |
|
PARAFILIJA |
(grč. para — mimo, protiv; filein — voljeti),izraz kojim Stekl (v.) naziva sve perverzije (v.). |
|
parafimoza |
(grè. para, fimoo uvezem, stegnem) med. oteklina i, zbog toga, sužavanje gornje kožice muškog spolnog uda; španjolski ovratnik |
|
parafin |
(fr. paraffine, lat.parum malo, affinis srodan; naziv dao njemaèki kemièar K. von Reinchenbach) kem. mješavina èvrstihugljikovodika, nalazi se kao sastojak petroleja, dobiva se osobito destilacijom nekihvrsta smeðegugljena, treseta i bituminoznih škriljev |
|