| raspatura |
(lat.) med. v. raspacija |
|
| raspekmeziti se |
(isp. pekmez) pren.raznježiti se, omekšati |
|
| RASPOLOŽIVI DIO OSTAVŠTINE |
onaj dio ostavštine s kojim u nasljednom pravu ostavilac testamentom može raspolagati po svojojvolji, a koji preostaje nakon određenja nužnihdijelova na koje imaju na osnovu zakonaisključivo nasljedno pravo nužni nasljednici (v.). |
|
| RASPUČIN |
Grigorij Jefimovič (1872 - 1916),rus.monah, porijeklom sl.irski seljak kojega je carev ispovjednik doveo na dvor posljednjeg rus. cara NikolajaII. Raspučin jebio poznat kao vidovnjak itobožnji čudotvorac, pa mu je carska porodica povjerila liječenje svog |
|
| RASPUŠTENICA |
razvedena žena koju je muž»otpustio« iz braka. Naziv potiče iz doba patrijarhalnih odnosa među spolovima kad je u nekimkulturama, npr. kod starihJevreja, kod Muslimana itd. muž imao pravo da otpusti ženu iz braka kad mu se više nije svidjela. U tomesu rel |
|
| RASTAVA BRAKA |
raširen, iako pogrešan naziv za(v.; v. i Rastava od stola i postelje). |
|
| RASTAVA OD STOLA I POSTELJE |
po propisl.a katoličkogcrkvenog prava (Codex iuris canonici) rimokatolici mogu dobiti samo R.od S. i P., a ne i razvod braka. To znači dacrkveno vjenčani bračna drugovi koji živeu neskladnom braku mogu od crkvenog suda dobiti dozvolu da žive odvojeno. Dop |
|
| raštel |
(lat. rastellum) pov. mjesto odreðeno za trgovinu na nekadašnoj hrvatskoturskoj granici |
|
| raštel |
(tal. rastello) voj.izlaz iz neke utvrde u otvoreno polje; naziv nekih mjesta u Hrvatskoj duž bivšeaustrougarskegranice prema Turskoj |
|
| raštel |
(tal. rastello)željezna rešetka, roštilj, gradela |
|
| raštimati |
(njem. stimmenusklaðivati) pokvariti sklad |
|
| RASTOK (BIFURKACIJA) |
grananje tekućice u dva poriječja ili slijeva. |
|
| rastral |
(lat. rastrum grablje)glaz. spravaod mesinganog lima s pet kukica pomoæu koje se povlaèe ili izvlaèe notne crte |
|
| rastrirati |
(lat. rastrum)povlaèiti notne crte pomoæu rastrala |
|
| RAT I EROTIKA |
uticaj ratnih zbivanja na ljubavni i spolni život ljudi. Povezanost rata ispolnosti izražava već starogrčkimit o Aresu, bogu rata koji se združio u ljubavi s Afroditom, božicom spolnosti. Žene suse oduvijek divile ratnicima.Pri tom često doživljavaju uzbu |
|
