| SEKSUALNA REVOLUCIJA |
povremena pojava u odnosu spolova koja se ispoljava u masovnom nastojanju mladih ljudi oba spola da sebi izbore pravo naveću slobodu u spolnom životu.Seksualna revolucija se obično javlja u istor. ljudskog društva kao reakcija na naglašeno potiskivanje lj |
|
| SEKSUALNA SIMBOLIKA |
slikovno, simbolično prikazivanje raznih spolnih radnji,genitalnih organa i dr. spolnih osobinačovjeka. Seksualna simbolika pojavljuje se uraznim mitovima, narodnim pjesmama i pripovijetkama, u narodnim pitalicama i poslovicama, a najviše usnovima. Već je |
|
| SEKSUALNA APSTINENCIJA |
(lat. abstinere -uzdržavati se) v. Spolna uzdržljivost. |
|
| SEKSUALNI MENTALITET |
skup stavova prema spolnosti, shvatanja o odnosu spolova,seksualnih normi, običajai zabrana u mekoj sredini. To je na neki način seksualna ideologija, upravo seksualna filozofija tesredine. Zavisno od sredine govorimo o S. M.neke porodice škole, društva, |
|
| SEKSUALNI MORAL |
stav čovjeka prema spolnosti, način kako neko rješava svojeseksualne probleme, kako se odnosl.prema dr. spolu i kako se uopšte ponaša u spolnom životu.Seksualni moral obuhvata i vrednovanje spolnosti, kao i položaj i značaj koji joj se pridaje u životu. K |
|
| seksualni nagon |
spolni nagon |
|
| seksualni sistem |
bot. podjela biljaka prema njihovim spolnim dijelovima, Linnéov sustav; takoðer: svi muški ili ženski spolni organi |
|
| seksus |
(lat. sexus) spol, spolnost |
|
| sekt |
(fr. sec, tal. seceo suh) fino španjolsko i talijansko vino koje se dobiva od suhog grožða; opæi naziv za fina bijela vina iz Španjolske i s Kanarskih otoka; danas se obièno upotrebljava kao naziv za šampanjac |
|
| sekta |
(lat. secta od sequi slijediti, stvarati naèela kojih se netko drži; stranka, škola) vjerska sljedba ili manja udruga koja se odvojila od neke veæe, vladajuæe vjere; hereza |
|
| SEKTA ONEIDA |
amer.vjerska sekta što ju je 1845. god. osnovao neki Nojs (Noyes) na rijeci Oneida.Sekta je svim svojim pripadnicima dopuštalapotpun seksualni promiskuitet (v.). Ipak je postojala neka vrsta braka, jer su muškarci samo s nekim ženama smeli slobodno spolno |
|
| sektaš |
(lat. secta) pristaša neke sljedbe (sekte); onaj koji je sklon odvajanju od skupine (npr. književne, politièke itd.) kojoj pripada |
|
| sektor |
(lat. sector isjeèak) 1. geom. isjeèak, dio kruga izmeðu luka i dva polupromjera povuèena iz središta do krajeva toga luka; 2. voj. dio borbene ili utvrðene linije; 3. u privredi: podruèje proizvodnje gdje se proizvodi na naèin svojstven tom podruèju (drž |
|
| SEKTORI DJELATNOSTI |
odražavaju sastav stanovništva prema gospodarskoj djelatnosti i zanimanju. Postoje četiri sektora gospodarskih djelatnosti: prvi ili primarni sektor obuhvaćastanovništvo koje radi upoljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu; drugi ili sekundarni sektor obuhvaćastanovništvo zaposleno u industriji, rudarstvu, građevinarstvu i proizvodnomzanatstvu; treći ili tercijarni sektor obuhvaća stanovništvo koje radiu neproizvodnim gospodarskim granama(uslužno zanatstvo, promet,novčarstvo, ugostiteljstvo i trgovina) i četvrti ili kvartarni sektorobjedinjuje visokoobrazovano stanovništvo zaposleno u upravi, znanosti, školstvu, zdravstvu, obrani, kulturi isi. Udio zaposlenih po pojedinimsektorima odraz je ukupne gospodarskerazvijenosti promatranog prostora (svijeta u cjelini, pojedinih državaili regija itd.). |
|
| sekularitet |
(lat. saeculum vijek) v. sekularizam |
|
