| štab |
(njem. Štab) 1. voj. èasnici dodijeljeni kao pomoænici, suradnici i savjetnici zapovjednika (puka, brigade, divizije, armije); 2. glavni rukovodeæi organ neèega, vrhovno vodstvo |
|
| Stabat Mater |
(lat.) "Stala Majka (Isusova) pod raspelom", poèetne rijeèi poznate kat. crkvene pjesme, napisane oko 1300., pjeva se na Veliku subotu; glazbeno èesto obraðivana (Palestrina, Pergolesi, Rossini, Haydn, Zajc i dr.) |
|
| stabilan |
(lat. stabilis) postojan, stalan, trajan, nepromjenjiv, èvrst; supr. labilan; usp. indiferentan |
|
| stabilirati |
(lat. stabilire) v. stabilizirati |
|
| stabilist |
(lat. stabilis) pristaša onoga što veæ postoji, tj. postojeæeg stanja |
|
| stabilitet |
(lat. stabilitas) postojanost, èvrstina, stalnost, ustaljenost; fiz. težnja za održavanjem postojeæeg stanja, koja je tim veæa što je veæa težina i što je veæi oslonac te što je težište dublje; u politici: težnja za održavanjem onoga što veæ postoji (nasl |
|
| stabilizacija |
(lat.stabilisatio) ustaljenje, ustaljivanje, uèvršæenje, uèvršæivanje; stabilizacija valute bank. uèvršæivanje meðunarodnog teèaja novca neke države |
|
| stabilizam |
(lat. stabilis) v. stabilitet |
|
| stabilizirati |
(lat. stabilis) ustaliti, ustaljivati, uèvrstiti, utvrditi, uèiniti postojanim, stalnim, trajnim |
|
| stabilnost |
V. v stabilitet |
|
| STABLO ROĐENJA |
običaj da se prilikom rođenja djeteta posadi neko stablo. Bio jepoznat već u antici, a i danasje rasprostranjen kod mnogih naroda. Tako još i danas u Švajcarskog ponekad zasade jabuku kad se rodi dečka, a krušku ili orah kad se rodidjevojčica. Taj običaj |
|
| STABLO ŽIVOTA |
V. vDOBNO-SPOLNA PIRAMIDA |
|
| staccato |
èit. stakato (tal.) glaz. odsjeèno, nevezano; usp. legato |
|
| stacija |
(lat. stare, statio) stanica, postaja; u kat. crkvenim ophodima: mjesto na kojem sudionici zastanu radi molitve |
|
| štacija |
(lat. statio) v. stacija |
|
