| stopirati |
(engl. stop, fr. stopper) zaustaviti, zaustavljati (brod, stroj); stati, zaustaviti se |
|
| štopl |
(njem. Stoppel) èep |
|
| stor |
(engl. store) zaliha, prièuva, rezerva; skladište robe; u Sjev. Americi: prodavaonica u kojoj se prodaju sve živežne namirnice |
|
| stora |
(fr. store) prozorska zavjesa; osobito: zavjesa ukrašena bogatim motivima (za cijeli prozor) |
|
| storija |
(tal. storia, engl. story) pripovijest, prièa bajka, anegdota, opis, dogaðaj, izvještaj i si. |
|
| stornirati |
(tal. stornare suzbiti; skrenuti) trg. dovesti u red; ispraviti pogrešku u pisanju ili raèunanju (ne precrtavanjem, nego otpisivanjem i prepisivanjem); ispraviti pogrešku u knjiženju suprotnom pozicijom (stavkom); poništiti, poništavati (narudžbu itd.) |
|
| storno |
(tal.) trg. ispravljanje pogrešno uknjižene stavke otpisivanjem i pripisivanjem, suprotna pozicija, stavka (u knjigovodstvu); usp. ritorno |
|
| storting |
(norv. stor, thing) "velika narodna skupština"; norveški parlament, sastoji se od lagtinga (gornjeg doma) i odelstinga (donjeg doma) |
|
| story |
V. v storija |
|
| štos |
(njem. StoJ3) 1. udar, udarac; 2. gomila, hrpa, naslaga (npr. banknota, knjiga i dr.); pren. omiljena izreka, dosjetka |
|
| štosati |
(njem. Stoss udarac) u prostaèkom jeziku: izraz za spolno opæenje |
|
| štosdemfer |
(njem. Stoss udarac, dampfen prigušivati) teh. prigušivaè, naprava na vozilima za ublažavanje udarca |
|
| stov |
(engl. stove) peæ, visoka peæ; sušnica (u tvornici šeæera) |
|
| strabitièan |
(grè. strabon) razrok |
|
| strabizam |
(grè. strabismos razrok) med. razrokost |
|
