ventilirati |
(lat. ventilare) obnavljati zrak, zraèiti, prozraèivati; grad. opskrbiti ventilom, naèiniti odušak na èemu; pren. neko pitanje pretresati, svestrano razmatrati, objašnjavati u potankosti |
|
ventilogij |
(lat. ventus vjetar, grè. logion) sprava koja pokazuje smjer puhanja vjetra, vjetrokaz |
|
ventozan |
(lat. ventosus) vjetrovit, pun vjetra; med. koji nadima, koji izaziva vjetrove u želucu (za vrijeme jela) |
|
ventozitet |
(lat. ventositas) med. nadimanje, nagomilanost vjetrova u želucu, vjetrovitost; pren. vjetropirstvo |
|
ventralan |
(lat. ventralis) anat. trbušni, koji se tièe trbuha, koji pripada trbuhu; koji se nalazi na trbušnoj strani |
|
ventrikul |
(lat. ventriculus) anat. želudac; uopæe svaka šupljina na tijelu; ventriculi cordis èit. ventrikuli kordis (lat.) mn. srèane pretklijetke (desna i lijeva) |
|
ventrikulografija |
(lat. venter trbuh, grafo pišem) medicinsko ispitivanje trbušne šupljine |
|
ventrilokvencija |
(lat. venter trbuh, loqui govoriti) vještina tobožnjeg govorenja iz trbuha; trbuhozborstvo, ventrilokvij |
|
ventrilokvij |
V. v vetrilokvencija |
|
ventrilokvist |
(lat. venter, loqui) onaj koji umije govoriti iz trbuha |
|
venturini |
(tal. venturiero pustolov, lovac na sreæu) mn. nekada: pljaèkaši koji su dolazili s mletaèkog podruèja u hrvatske krajeve tražeæi plijen i pustolovine |
|
ventuza |
(fr. ventouse) med. v. vantuza |
|
venula |
(lat.) anat. mala krvna žila, mala vena, venica |
|
Venus pandemos |
(lat. Venus, grè pandemos) v. Venus vulgivaga |
|
Venus uranija |
(lat. Venus, grè. uranios nebeski) visoka, uzvišena Venera, tj. èista, uzvišena, nepohotna ljubav |
|