| bus |
(engl. bus, lat. omnibus svima) = omnibus |
|
| bus |
(tal. bussa udarac) nalet vjetra |
|
| bus |
(tal. boso) šimšir |
|
| bušel |
(eng. bushel) engleska mjera za žito, mjerica = 36,349 1 |
|
| bušerizirati |
(fr. Bucherie) telegrafske stupove natopiti u bakrenom vitriolu (postupak nazvan po pronalazaču) |
|
| bušido |
(jap.) kodeks časti, najviši cilj moralnih težnja kod Japanaca: kult predaka, odanost poglavarima, hrabrost, preziranje smrti, samozatajnost, blagost prema slabima, pravednost, bračna vjernost, a u slučaju povrijeđene časti obvezno samoubojstvo, tzv. hara |
|
| busija |
(tur. pusu) zasjeda, potaja, napad iz busije |
|
| business |
(engl. biznis) posao, trgovina, koriš; poslovna struka |
|
| buširati |
(njem. Busch grm) lov. izraz kojim se označuje lovčevo lutanje poljima i šumama ne bi li slučajno naišao na divljač (za razliku od lova s hajkačima) |
|
| Bušmani |
(njem. Busch grm) "ljudi iz grmlja", danas malobrojna skupina nomada po pustinjama jugozapadne Afrike (nizak rast, najviše 1,50 m) |
|
| busola |
(tal. bussola kutijica, lat. ruxis kutija, grč. pyxis kutija od šimširovine) fiz. mornarički kompas, osobito prilagođena magnetna igla za određivanje pravca |
|
| BUSOLA |
V. v KOMPAS |
|
| bušon |
(fr. bouchon) zatvarač, čep; neravnina (na svili) |
|
| BUSTEES |
V. v SLAMOVI |
|
| bustrofedon |
(grč. bus govedo, strofe okretaj) u davnini: način pisanja (Grci, Etruščani i dr.) pri kojemu se nakon završetka jednog retka prelazilo u sljedeći odmah ispod posljednjeg slova prethodnog retka i tako pisalo natraške; budući da je takvo pisanje nalikovalo |
|
