biofori |
(grč. bios, foros koji nosi) mn. biol. nositelji života, = bioblasti |
|
biogen |
(grč. bios, genos podrijetlo) biol. veoma složena bjelančevinasta tijela koja su pravi i glavni nositelji života; život se sastoji u neprestanom raspadanju i obnavljanju tih biogena |
|
BIOGENE STIJENE |
sedimentne stijene nastale od ostataka organizama. |
|
biogenetski |
(grč. bios, genos) koji se tiče razvoja života; biogenetski zakon zakon po kojem je "ontogeneza ili razvoj bića kratko i brzo, zakonima nasljeđa i prilagođavanja uvjetovano, ponavljanje filogeneze ili razvoja svih predaka koji čine razvojni lanac dotične |
|
biogeneza |
(grč. bios, genesis postanak, podrijetlo, rađanje) razvoj života |
|
biogeneza |
(grč. bios, genos) povijest razvoja života |
|
BIOGENI PROCESI |
skupni naziv za stvaranje određenih reljefnih oblika djelovanjembiljnog i životinjskog svijeta (koralj nigrebeni, sedrene barijere). |
|
biogeografija |
(grč. bios, ge zemlja, grafia) znanost o rasprostranjenosti živih bića; dijeli se na fitogeografiju (geografiju bilja), zoogeografiju (geografiju životinja) i antropogeografiju (geografiju čovjeka) |
|
BIOGEOGRAFIJA |
dio geografije koji proučava prostomu raširenost živog svijeta. Istražuje uzrokei značenje postojeće rasprostranjenostibiljaka (fitogeografija), životinja (zoogeografija) ičovjeka (fizička antropogeografija). |
|
biograf |
(grč. bios život, grafo pišem) onaj koji opisuje život, životopisac, pisac biografije; prid. biografski |
|
biografija |
(grč. biografia) opisivanje (ili: opis) života, životopis |
|
biografika |
(grč. bios, grafo) umijeće opisivanja života, umijeće pisanja biografija |
|
biokemija |
(grč. bios, chemeia) dio fiziologije, znanost o kemijskom sastavu živih bića i o kemijskim procesima u zdravom i bolesnom organizmu |
|
bioklimatika |
(grč. bios, to klima nagib; predjel u pogledu zemljopisnog položaja) znanost koja proučava utjecaje atmosferskih promjena, raznih zraka na ljudski organizam i uopće na sve što živi |
|
bioliti |
(grč. bios, lithos kamen) geol. kamenje koje je uglavnom nastalo od okamenjenih ostataka životinja i biljaka |
|