| HIDROGEOGRAFIJA |
dio fizičkegeografije koji proučava vodu na Zemljinoj površini i u podzemlju. U proučavanju vode polazi se od njezinaživotnog značenja, prirodnih svojstava,njezine prostorne pojavnosti i njezinadjelovanja. Objekt hidrogeografijeje hidrosfera. |
|
| hidrogeologija |
(grè. hydor, ge Zemlja, logia znanost) znanost o utjecaju vode na stvaranje Zemljine površine |
|
| hidrogliser |
(grè. hydor, fr.glisseur) šport,lagani plosnati motorni èamac koji klizi vodenom površinom velikom brzinom |
|
| hidroglosum |
(grè. hydor, glossajezik) med.izraslina (oteklina) ispod jezika |
|
| hidrografija |
(grè. hydor, grafoopisujem)dio geologije koji se bavi opisivanjem vode, osobito morfologije Zemljine kore, kojise bavi fizikom kopnene vode; hidrografske karte zemljovidi rijeka, jezera i mora |
|
| HIDROGRAFIJA KRŠA |
disciplina koja utvrđuje i predočuje raspored i značajkevode u kršu. |
|
| HIDROGRAFSKO ČVORIŠTE |
prostor na kojem se pojavljuju stalni izvori, izbijaju vrela i spajaju glavne tekućice. |
|
| hidroholecistis |
(grè. hydor, choležuè, kystis mjehur) med.vodena bolest žuènog mjehura |
|
| hidroidi |
(grè. hydor, eidos oblik) mn. zool. vodeni polipi |
|
| hidrokardija |
(grè. hydor, kardiasrce) med.vodena bolest osrèja |
|
| hidrokranij |
(grè. hydor, kranionlubanja)med. vodena bolest mozga |
|
| hidrokritici |
(grè. hidros znoj, kritikos presudan) mn. med. pouzdani znaci bolesti koji seodreðuju prema znoju |
|
| hidrolit |
(grè. hydor, lythoskamen) 1. vodeni kamen,umjetna (sintetièka) masa za izradu posuða |
|
| hidrolit |
(grè. hydor, lytosrastopiv) 2. u vodi rastopivo tijelo |
|
| hidroliza |
(grè. hydor, lysisrastvaranje) kem. rastvaranje nekog složenog kemijskog spoja pod utjecajem vode na dva iviše jednostavnijih spojeva; rastvaranje neke tvari, supstance, pomoæu spajanja jednogaod njezinih elemenata s jednim od elemenata u vodi |
|
