... Rječnik | morus | (lat. morus) bot. dudovo drvo,... | Rječnik stranih riječi
Unesi riječ

Domaći

morus (lat. morus) bot. dudovo drvo, murva  
morž (rus.) zool. morskisisavac iz reda perajara,morski konj; živi uz obale Atlanskog i Tihogoceana  
mos (lat. mos gen.moriš) obièaj, navika, naèin života  
mošeja (ar. masæid, tal. moschea) muhamedanska bogomolja, turski hram drugog reda; usp. džamija  
mosflaša (njem. Massflasche)boca od litrei pol, oka; okanica, okanik  
mosholatrija (grè. moschos tele,latreia obožavanje)mit. obožavanje teleta, osobito: obožavanje zlatnog teleta kojemu su se klanjaliIzraelci dok su bili u pustinji  
moškavac (lat. Moschinae)zool. bezrogi preživaè izporodice jelena  
moskitero (šp. mosquitéro) zavjesa na krevetu za zaštitu od uboda komaraca (moskita) i drugih dosadnih kukaca; muhobran  
moskito (šp, mosca, mosquito,lat. muscamuha) komarac nekoliko raznihvrsta roda Culex, èija ženka dugaèkimrilcem probada kožu životi nja i ljudi i siše krv, komarac, komarac malarièar  
moskovada (fr. moscouade, tal.moscovato)neproèišæen šeæer; kasonada  
mosso èit. moso (tal.)glaz. s malo življim kretanjem, pokretljivo  
mošt (njem. Most) novo,tek iscijeðeno vino s 1230%šeæera, slatko vino  
mosur (tur. masura) 1.cijev, kalem, špula; 2. klipkukuruza ili neka druga stvar u oblikuklipa; 3. naprava za izvlaèenjetekuæine iz baève  
mošus (lat. moschus,muscus, ar. musk) sekret mužjaka moškavca, dok je svjež predstavlja meku, crvenkastosmeðumasu, jakog mirisa i gorkog, oštrogokusa; osušen postaje crnosmeð i može sepretvoriti u prah; služi za parfem, a ranije se upotrebljavao i kao lijek; bi  
mot (tal. motto) pokret, znak, mig, grimasa; èiniti mote davati znakove  

1 146 147 148 149 150 169