... Rječnik | magazin | (ar. mahhazin, fr.magazin, tal... | Rječnik stranih riječi
Unesi riječ

Domaći

magazin (ar. mahhazin, fr.magazin, tal.magazzino) stovarište, skladište, spremište za robu; žitnica, ambar; voj. spremišteubojitog materijala; ležište za metke u pušci; duæan, trgovina robom naveliko; struèni èasopis, zbornik  
magazinaža (fr. magasinage)trg. vrijeme stajanja robe u spremištu, magazinu; magazinska taksa, ležarina; smještaj robe umagazin, u stovarište, u skladište  
magaziner (tal. magazziniere)upravitelj,nadzornik magazina (stovarišta, skladišta)  
magazinirati smjestiti (ili:smještati) u magazin (ili: u skladište, u stovarište)  
magazinska puška voj. puška s magazinom ispod cijevi u koji stane više metaka (od 3 do 10), brzometka  
Magdalena "podrijetlom izMagdale" (u Galileji, Izrael); biblijska Marija Magdalena najprije velika grješnica, a onda iskrena pokajnica  
MAGDALENINE KUĆE ustanove u srednjem v. kojima je bio zadatak da skupljaju prostituisane žene, daih ponovno osposobljavaju za čestitnačin života ili da ih navedu na odlazak u manastir. Ove kuće su serazvile u XIIIv. iz sličnihustanova koje je osnovala sekta begina (v.). T  
magfiret (tur. magfirte)oproštenje grijeha, Božji blagoslov  
magi (maggi) poznatihranjivi zaèin za juhe, sastavljen uglavnom od biljnih sastojaka (nazvan po pronalazaèu Julijusu Maggiju)  
magija (grè. mageia)èarolija, vradžbina, vještina potèinjavanja svojoj volji tajanstvenihsila prirode, duhova i demona. Vjerovanje u magiju je kaldejskog podrijetla, odakle se,preko Perzije i Egipta,proširilo èak na Zapad; bijela magija onakoja priziva u pomoæ n  
MAGIJA nastojanje primitivnog čovjeka daraznim tajanstvenim obredima djeluje nazbivanja u prirodi i u samome sebi, kako bi postigao ono što želi. Magija je uvijekimala značajnu ulogu u ljubavnom životu.Osniva se na nepoznavanju prirodnih zakonitosti, odn. na mis  
magijski (grè. magos, lat.magnus) vraèarski, vradžbinski, èarobnjaèki; èaroban  
Magis vident oculiquam oculus èit. magi vident okuli kvam okulus (lat.) Više vide oèi nego oko  
magistar (lat. magister) v. magister  
magister (lat. magister)uèitelj, nastavnik; uèitelj slobodnih (humanistièkih) umjetnosti; magister farmacijediplomiraniljekarnik (kao kratica: mr. ph.)  

1 2 3 4 5 169