mastozoon |
(grè. mastos, zoonživotinja) zool. sisavac |
|
masturbacija |
(lat. masturbatio)spolno samozadovoljenje,onanija, ipsacija, v. manustupracija |
|
masturbirati |
(lat. masturbare)spolno sesamozadovoljavati, onanirati |
|
mat |
(fr. mat) 1. prid.bez sjaja, taman, tamne boje, zagasit |
|
mat |
(perz.) 2. u šahu: završni protivnikov potez nakon kojega ugroženi kralj više nema nikakvog izlaza; pren. pobijeðen,propao, izgubio igru |
|
mata |
(šp.) paragvajski èajod biljke ilex paraguayensis, omiljeno piæe Južnoamerikanaca |
|
matador |
(šp. matador, lat.mactator koljaè,ubojica) glavni borac u borbi s bikovima, u Španjolskoj, koji ranjenoj životinjizadaje smrtni udarac; u kartama: najjaèi aduti; pren. istaknut, važan,ugledan èovjek, znamenita osoba, prvak u nekoj struci, važan u svojoj s |
|
matamorizam |
(šp. matamoros) samohvala; izraz koji seupotrebljava za one koji vikom i drekom, nadutim i teško razumljivim reèenicama pokušavaju zbuniti svoje protivnike; zool. izraz kojim se oznaèava naèin obrane kojim se služe neki kukci da bi se obranili od svojih n |
|
matamoro |
(šp. matamoros) lit."ubojica Maura", veoma omiljeni lik u starijoj španjolskoj komediji,španjolski vojniklažljivac koji prièa o svojim junaštvima i podvizima koji se, zapravo, nikada nisu dogodili; bot. naziv za veæi broj neofenzivnih biljaka, ali po izgl |
|
matema |
(grè. mathano uèim,nauèim, mathema znanje, znanost) ono stoje nauèeno, predmet uèenja, znanje, znanost; pravilo,osobito matematièko |
|
matematièar |
(lat. mathematicus,grè. mathema)nastavnik matematike; onaj koji se znanstveno bavi matematikom |
|
matematièki |
(grè. mathema) kojipripadamatematici ili se na njoj zasniva: siguran, pouzdan, nesumnjivo utvrðen |
|
matematika |
(lat. mathematica,grè. mathema)znanost o velièinama, tj. aritmetika, algebra i geometrija; matezis |
|
maten |
(fr. matin, tal.mattino, lat. matutium) jutro; jutarnji kaput, jutarnja haljina |
|
mateologija |
(grè. mataiosuzaludan, ništavan,logia) nekoristan govor, prazne rijeèi, lupetanje |
|