neutron |
(lat. neutrum nijedno ni drugo) fiz. materijalna praèestica (Chadwick) koja se javlja u zrakama i kojaje bez naboja (v. elektrièni elementarni kvantum) mase veæe od mase protona; osimjednake mase s masom vodikovog atoma, razlikuje se od neutralnih vodikov |
|
neutrum |
(lat. neutrum nijedno ni drugo) gram. srednji rod kod imenica, zamjenica, pridjeva i brojeva; rijeèsrednjegroda (mn. neutra); verbum neutrum (lat.) neprijelazni glagol |
|
NEVINOST |
spolna nevinost, prirodan stav prema spolnosti, prema drugom spolu i premavlastitoj spolnoj ulozi;stav koji je slobodan od predrasuda, od zavaravanja sebe i drugoga, odneiskrenosti, pretvaranja i zakulisnih motiva. U tom smislu nevina osoba nemani osjećan |
|
NEVJESTA |
neva. U narodnoj srodničkojterminologiji N. označava nedavno udatu mladuženu uopšte, zatim bratovu ženu, kojoj jemužev brat djever, i napokon sl.ovu ženu, kojoj su njegovi roditelji svekrva isvekar. U savremenoj našoj pravnojterminologiji naziv N. javlja |
|
NEVJESTIN VIJENA |
Cvijenac od mirte ili ružmarina koji u mnogim zemljama, naročito međuseljačkim življem, nosl.lada na vjenčanju. On već od ranog srednjeg vijeka služi kao simbol djevičanstva (v.). Zato mlada kojaje već prije vjenčanja zanijela ili čak rodila dijete nema p |
|
NEVJESTINSKI KOLA |
Čobičaj u staroj Rusl.i da mladi par nakon prve bračne noći posjetinevjestine roditelje. Tadabi punica ponudila zetu kolač od jaja. Ako bi ga on uzeo i jeo, sve je bilo uredu. No, moglo se dogoditi da bi zet nožem rasjekao kolač na sl.ne komadiće i onda g |
|
nevra |
(grè. neuron živac) v. pod neura |
|
nevro |
(grè. neuron živac) v. pod neuro |
|
nevus |
(lat. nevus) med. madež |
|
Newgate |
èit. Njuget (engl.)veliki zatvor u Londonu, zgrada u kojoj se izvršavaju smrtne kazne |
|
než |
(fr. neige snijeg)vunena tkanina prošarana bijelim toèkicama, tako da izgleda kao posuta snijegom |
|
nezologija |
(grè. nesos otok, logia) dio fizièkog zemljopisa koji prouèava otoke |
|
Ni |
kem. kratica za nikal |
|
Nibelungenlid |
(njem.) Nibelunška pjesma, najznaèajnijinjemaèki srednjovjekovni junaèki ep u kojem je opjevana Siegfridova smrt i osveta njegovežene Krimhilde |
|
nibelunška vjernost |
(njem. Nibelungentreue) izrazkojim je 1909. oznaèena iskrenost i èvrstina saveza izmeðu Njemaèke i AustroUgarske; nepokolebljivavjernost |
|