| normiranje |
(lat. normare) utvrðivanje, sreðivanje, reguliranje; propisivanje, odreðivanje, usklaðivanje s pravilima, usklaðivanje s propisima |
|
| normirati |
(lat. normare)utvrditi osnovna pravila ili propise; prilagoditi (ili: prilagoðavati) prema pravilima ili propisima (npr.cijene živežnih namirnica); srediti, propisati, utvrditi, regulirati, odrediti uèinak, odrediti kolièinu rada koji se mora obaviti u za |
|
| Norne |
(nord. norn) uskandinavskoj mitologiji: božice sudbine (Urda Bivša, Naranda Sadašnja i Skulda Buduæa) |
|
| nornik |
(rus.) mlada polarnalisica èije je krzno (norki) vrlo cijenjeno |
|
| NOS I USNE |
dijelovi tijela prema kojima se po davnomuvjerenju može odrediti veličina muškarčeva spolnog uda, odn. ženinog spolnogorgana. Tako je već u starom Rimu bila omiljena izreka: »Pozna se po usnama kolika je u djevice : minđa, pozna se po nosukolika je u mušk |
|
| noselija |
(grè. noseleia) med. boležljivost,slabunjavost; njega bolesnika; bolnica |
|
| nosema |
(grè. nosos, nosemabolest) vet. opasna bolest odraslih pèela koju izaziva nametnik Nosema apis dolazeæi s hranom u pèelincrijevni trakt |
|
| nosetiologija |
(grè. nosos bolest,aitia uzrok,logia znanost) med. znanost o uzrocimabolesti |
|
| noso |
(grè. nosos)predmetak u složenicama sa znaèenjem: bolest |
|
| nosodohij |
(grè. nosos, docheionprihvatište) v. nosokomij |
|
| nosofobija |
(grè. nosos, fobosstrah) med.strah od bolesti, hipohondrija |
|
| nosogenija |
(grè. nosos, gennao rodim, raðam, stvaram) v. nosogonija |
|
| nosogeografija |
(grè. nosos, grè.zemlja, grafiaopis) med. prikazivanje zemljopisne i klimatske raširenosti bolesti, zemljopis bolesti |
|
| nosogonija |
(grè. nosos, gonos roðenje, podrijetlo) med. postanak bolesti, zaèetak bolesti |
|
| nosograf |
(grè. nosos, grafo opisujem) onaj koji se bavi opisivanjem bolesti |
|
