oremus |
(lat.) pomolimo se(rijeè koja se èesto pojavljuje u kat. bogoslužju) |
|
orenda |
(indijan.) premavjerovanju Irokeza: nadnaravna snaga i èarobna moæ u ljudima, životinjama i stvarima |
|
oreofiti |
(grè. oros gora,planina, fyton biljka) mn. bot. alpske biljke, tj. biljke koje rastu na visokim planinama i na kojima se jasno vidi utjecaj visinske klime, visinskog podneblja |
|
oreol |
(fr. aureole, lat.aureola) svjetao vijenac ili krug oko glave sveca; pren. sjaj, slava; usp. aureola, numbus |
|
oreopitek |
(grè. oreios gorski, pithekos majmun) znanstveni naziv za èovjeka èiji je kostur pronaðen u talijanskom rudnikuBaccinello; pretpostavlja se da ježivio prije 12 milijuna godina |
|
oreri |
(Orrery) v. orerij |
|
orerij |
(lat. orrerium)sprava pomoæu koje se prikazuje kretanje nebeskih tijela oko Sunca (nazvana po grofu Orreriju,kojem je prva takva sprava bila posveæena); planetarij |
|
Orest |
(grè. Orestes) mit.sin mikenskog kraljaAgamemnona i žene mu Klitemestre; da biosvetio podmuklo ubojstvo svog oca,ubije majku Klitemestru i njezinog ljubavnika Egista, ali zbog ubojstva majke poènu ga progonitieumenide te poludi. Jedan od glavnihjunaka sta |
|
OREST |
prema grč., mit. sl. mikenskog kralja Agamemnona. Uz pomoć sestre Elektre, sveti mučko ubistvo svoga oca, te ubija majkuKlitemnestru i njenog ljubavnika Egista. Zbog ubistva matere počnu da ga gone Eumenide, boginje osvete, pa sl.e suma. Čuven je po prisn |
|
orestijada |
(grè. orestias, orestiados)mit. v. oreada |
|
ORESTOV KOMPLEKS |
bolećivi, neurotičan osjećajni odnos sl.a prema majci koji seispoljava u mržnji i agresl.nosti prema njoj. Naziv potiče od Oresta, sl.a mitskog grč. kralja Agamemnona. Orestje po nagovoru svoje sestre Elektre (v. Elektrin kompleks) ubiosvoju majku Klitemn |
|
orfana |
(grè. orfanos siroèe) robinja |
|
orfaniti |
(grè. orfanos siroèe)mn. husiti koji su se nakon Žižkine smrti odvojili, a poslije spojili s taboritima |
|
orfanotrofij |
(grè. orfanossiroèe, grè. trefo hranim) sirotište |
|
Orfej |
(grè. Orfeus) mit.sin muze Kaliope i Apolona, slavni grèki pjevaè i sviraè lire koji je svojom pjesmom oèaravao ne samoljude nego i divlje životinje, rijeke, potoke i vjetrove, pa i same bogove,koje je na taj naèin toliko udobrovoljio da su pristali vrati |
|