parenteza |
(grè. parenthesis)umetanje, umetak;gram. umetnuta reèenica, oznaèenatime što je stavljena u zagrade: ( ) ili //, ili izmeðu crtica: ; zagrada; pren. udaljavanje od te me o kojoj se govori; mat. znak da se svelièinama koje se nalaze u zagradama trebaraèun |
|
parentirzus |
(grè. para, en, thyrsos) ret. izraz lažnogoduševljenja, pretjerivanje u neprirodnomzanosu, strasno pretjerivanje u govoru ili predavanju |
|
parere |
(tal.) trg. pismenostruèno mišljenje o nekom trgovaèkom sporu; med. lijeènièko mišljenje koje se, poslužbenoj dužnosti, izdaje o obdukciji lesa i svemu što je pritomnaðeno (parere medicum) |
|
parere medicum |
èit. parere medikum (lat.) med. v. podparere |
|
parerga |
(grè. parergonsporedno djelo) mn. ovako su, prvobitno, nazivani oni Herkulovi podvizi koje mu Euristej nijebio naredio da ih izvrši, koje je on, dakle, izvršio pored svojih 12 glavnih podviga; otuda: sporedna djela, sporedni radovi,sporedne stvari, spored |
|
parergon |
(grè. parergonsporedno djelo, uzgredno djelo) v. parerga |
|
pares |
(lat. par jednak,pares jednaki) mn. jednaki,podjednako jaki, dorasli jedan drugom; popoložaju ili staležu jednaki; otuda: judicium parium èit. judicijum parijum (lat.) sud koji sudièlanovima jednog staleža, u kojemu optuženom sude samo njemu jednaki |
|
parestezija |
(grè. para, aisthesisosjeæaj) med.neobièan, izopaèen osjeæaj (npr. kao da mile mravi po tijelu), izazvan abnormalnimunutrašnjim podražajima |
|
paretièan |
(grè. paretosomlitavio, oslabio, malaksao) med. nepotpuno uzet, poluuzet, oduzet za kretanje (a ne i za osjeæaje); usp.pareza |
|
pareza |
(grè. paresispopuštanje, slabljenje) med. nepotpuna uzetost, poluuzetost, uzetost za kretanja (a ne i za osjeæaje) |
|
parezija |
(grè. paresia) otvorenost, prostodušnost, iskrenost; bezobzirnost u govoru |
|