| princip |
(lat. principium) poèetak, podrijetlo, poèelo, izvor, praizvor; naèelo, osnova, praosnova,osnovni uzrok, prabiæe, tvorac, zaèetnik;osnovna tvar, pratvar, pramaterija;temelj, podloga, osnovno pravilo,osnovni pojam, osnovno nauèavanje, osnovna misao neke zn |
|
| princip kauzaliteta |
zakon uzroènosti; v. kauzalitet |
|
| principal |
(lat. principalis)glavna liènost, naèelnik,poglavar, upravitelj, gospodar; osobito:upravitelj škole, gospodar kuæe, vlasnik, gazda, šef; opunomoæenik; glaz.glavna svirala na orguljama; u složenicama znaèi: glavni, npr. principalbas glavni bas; principalgl |
|
| principalan |
(lat. principalis)prvotan; otmjen, odlièan; glavni, poglaviti, najvažniji, najznatniji |
|
| principalitet |
(lat. principalitas)prvenstvo,starješinstvo, upravitelj stvo; pravo i vlast gospodara |
|
| principalka |
(lat. principalis) domaæica kuæe,gospodarica; šefica |
|
| principat |
(lat. principatus)prema Mommsenu:prvo doba Rimskog Carstva nasuprot dominatu Dioklecijanovu; prvenstvo, prvoili najviše mjesto u državi ili vojsci, zapovjednièko mjesto; vladarstvo, vladavina; kneževski položaj i vlast, kneževstvo, kneževina |
|
| principe |
èit. principe (tal.)vladar; naslov djela N. Machiavellija ("Vladar") |
|
| principi |
(lat. principia) mn.poèetna nauèavanja,osnovna nauèavanja, osnovne misli, naèela; fil. poèeci, osnove svega što postoji,npr. voda (Tales), zrak (Anaksimen), vatra ili eter (Heraklit), broj(Pitagora), atomi (Demokrit), ideje (Platon), oblik i tvar (Aristot |
|
| principijelan |
(lat. princip(i)alis) prvobitan, osnovni, poèetni; koji je u skladu s principom, naèelan, dosljedan |
|
| principium exclusitertii sive medii |
èit.principijum ekskluzi tercii sive medii(lat.) log. jedan od èetiriju zakona mišljenja, "stav iskljuèenja treæeg" ili "stav iskljuèenog treæegsuda" izmeðu dvajukontradiktornih sudova, po kojem svaka stvar mora ili postojati ili nepostojati, buduæi da je |
|
| principium racionissufficientis |
èit. principijum racionis suficijentis (lat.) log. jedan od èetiriju zakona mišljenja, "stav dovoljnog razloga", koji glasi: sve štose zamišlja i sve što postoji mora imatidovoljno razloga i opravdanja zaštose tako zamišlja kako se zamišlja,zašto tako pos |
|
| principiumcontradictionis |
èit. principijum kontradikcionis (lat.) log. jedan od èetirijuzakona mišljenja, "stav proturjeènosti" po kojem: 1. nijedan pojam nije ono štonije (A nijenonA); 2. jednom istom subjektu ne može se i pridati i negirati jedan isti predmet (A nemože i biti i |
|
| principiumidentitatis |
èit. principijum identitatis (lat.) log. jedan od èetiriju zakonamišljenja, "stav istovjetnosti" ili "identiènosti" po kojem je svaki pojamistovjetan sa samim sobom (A je A), a svaka stvar jest ono što jest (A = A);v. identitet |
|
| principregent |
(fr. prince,, lat.regens koji vlada) èlanvladarske kuæe koji ima vladarsku(kraljevsku) vlast do punoljetnostizakonitog vladara, kneznamj esnik |
|
