sonoran |
(lat. sonorus) koji je ugodna i puna zvuka, zvuèan, zvonak, jasan |
|
sonoro |
(tal.) glaz. zvuèno, zvonko, jasno |
|
ŠOPENHAUER |
Artur (Schopenhauer, Arthur, 1788— 1860), njem. filozof, čuveni ženomrzac.U svojoj raspravi O ženama (1851)proglasl. je ženu ne samo bezvrijednim stvorenjem već i teškom opasnošću za muškarca.Pri tom je autor ne samo žestok protivniksvake emancipacije žen |
|
sopijencije |
(lat. sopientia) mn. med. lijekovi za uspavljivanje, ublažavanje, uminjavanje |
|
sopirati |
(lat. sopire) uspavati, uspavljivati, opijati, opiti, utišati, ublažiti, utažiti; asupirati |
|
sopor |
(lat. sopor èvrst san, dubok san) spavanje, drijem; med. duboka pospanost, želja za spavanjem |
|
soporativan |
(lat. soporativus) koji uspavljuje, uspavljujuæi; pren. dosadan |
|
soporifera |
(lat. soporo èvrst san, dubok san, soporifera) mn. med. sredstva, lijekovi za uspavljivanje |
|
sopra |
(tal. sopra, lat. supra nad, iznad, preko) trg. preko, više od ; gore; v. supra |
|
sopran |
(tal. soprano) glaz. najviši ženski ili djeèji glas, diskant; pjevaè ili pjevaèica koja pjeva ovaj glas |
|
sopranist |
(tal. soprano) glaz. pjevaè koji pjeva sopran |
|
šor |
(mað. sor) ulica, klanac |
|
Sorbonna |
(fr.) prvobitno: škola za sveæenike na sveuèilištu u Parizu i zgrada u kojoj se nalazila (naziv po teologu Robertu de Sorbonu, 1201 1274, koji je osnovao taj zavod 1250.); kasnije, do 1972., naziv za teološki fakultet u Parizu; sada: povijesnofilološki i |
|
sordamente |
(tal.) glaz. prigušeno, potmulo |
|
sordina |
(tal. sordino) glaz. prigušnica, glazbeni èešalj, dempfer; con sordino èit. kon sordino (tal.) prigušeno, s prigušnicom, npr. svirati |
|