| šok |
(fr. choc, njem. Schock udar, napad) 1. med. poremeæaj u radu (funkcioniranju) nekog organa mehanièkim ili psihièkim utjecajem, npr. nesvjestica nakon zadobivene rane i operacije (traumatièan šok); uzetost nakonvelikog straha i dr. duševnih potresa (psihi |
|
| sokak |
(ar. zukak, tur. cokak) kratka i uska ulica |
|
| šokantan |
(engl. chock) koji bode oèi, koji izaziva ljutnju, ružan, odvratan, neugodan |
|
| šokeca |
(tal. scioocca) glupost, budalaština |
|
| šokirati |
(fr. choquer) udariti, gurnuti; izazivati ljutnju, ne sviðati se, ne dopadati se, vrijeðati, uvrijediti, sablažnjavati, zgranuti |
|
| sokl |
(fr. socle, njem. Sockel, lat. socculus) podloga, podnožje, postolje, stopa |
|
| sokratika |
naèin pouèavanja grèkog filozofa Sokrata (470399. pr. n. e.) koji se sastoji u tome da se ideje razviju iz duha samog uèenika, time što ovaj, vješto postavljenim pitanjima, malopomalo sam doðe do pojma koji mu je uèitelj htio objasniti; v. majeutika |
|
| sokratovci |
fil. Sokratovi prijatelji i uèenici: Ksenofon, Eshin, Euklid, Fedon, Antisten, Aristip i dr. |
|
| sokratovska ironija |
upoznavanje neèijih ideja i intelektualne vrijednosti na taj naèin što se pred njim napraviš kao da ništa ne znaš |
|
| sokratovska metoda |
V. v sokratika |
|
| sokratovske škole |
fil. škole starog vijeka koje su proizišle iz Sokratovog nauèavanja |
|
| sokslet |
ureðaj za steriliziranje mlijeka (nazvan po izumitelju F. Soxhlety, 18481926) |
|
| Sol |
(lat.) mit. rimski bog sunca; Sunce; kem. ime za zlato |
|
| SOL |
mineral koji senalazi u morskoj vodi (morska sol) ili stijenama (kamena sol). Za život ljudi najvažnija je kuhinjska sol (natrijevklorid) koja se upotrebljava u ishrani kaododatak jelu (bijeli mineral slanogokusa), za konzerviranje ribe i mesa te kao sirovina u kemijskojindustriji. |
|
| SOL UM |
unutarnje tlo zajedno s površinskim horizontom. Tipičan je i iluvijacijski pojas ukojem dolazi do taloženja koloida, minerala i drugih tvari. |
|
