... Rječnik | terpe | (niz.) mn. umjetnibrežuljci u... | Rječnik stranih riječi
Unesi riječ

Domaći

terpe (niz.) mn. umjetnibrežuljci u niz. pokrajini Friziji koji služe stanovništvu kao utoèište od poplava  
terpentin (grè. terebinthos)kem. tekuæa smola ilismolasto ulje koje se prvobitno dobivalo odterpentinskog drveta na Cipru; dobivase i od drugih èetinjaèa, ali po vrijednosti zaostaje; destilacijom terpentina s vodenimparama ili bez njih dobiva se terpentinskoulje,  
terpodion (grè. terpo veselim,ode pjesma) glaz. instrumentkoji proizvodi tonove frule, roga i fagota  
Terpsihora (grè. Terpsichora)ona koja voliplesati; mit. jedna od devet muza, muza plesa i zbornog pjevanja; astr. asteroidotkriven 1864.  
terra di Siena èit. tera di Sijena(tal.) sijenskazemlja, jedna vrsta smeðecrvene akvarel boje  
terra incognita èit. tera inkognita (lat.) nepoznata zemlja; pren. to je za njega terra incognita ona nema ni pojma o tome  
terra rossa (lat.) geol. crvenica, neotopivi ostatak u obliku crvene gline koji ostaje pri otapanju vapnenca u kraškimpredjelima; skuplja se u dolinama ivrtaèama i predstavlja gotovo jedino plodno zemljište u kršu (krasu)  
TERRA ROSSA V. v CRVENICA  
terreaterre èit. terater (fr.)jah. galop u kratkim i veoma niskim skokovima kod kojega konj istodobno objeprednje noge diže pa spušta  
tertib (tur.) 1. red,raspored; 2. tipografski slog; 3. format knjige; 4. lijeènièki recept  
tertio èit. tercio (lat.) treæe  
tertium non datur èit. tercijum non datur (lat.) treæe nepostoji, treæega nema (sluèaja, naèina, izlaza)  
tertius (lat.) prid. treæi (poredu); per tertium èit. per tercijum (lat.) preko nekog treæeg, npr.završiti posao; tertius gaudens èit. tercijus gaudens (lat.) treæi koji seveseli (kad se dvojica svaðaju); tertius interveniens èit.tercijus intervenijens (lat.) tre  
TERTULIJAN Kvint Septim Florens (Tertullianus, Quintus Septimus Florens, 155-220),lat. hrišćanski pisac,rodom iz Kartage. Izučio je pravo i bavio se advokaturom. Kada je prešao uhrišćanstvo, postao je vatreni braniteljnjegovih dogmi. U svojim djelima je oštar, nepom  
Terzit (grè. Thersites) poduši i tijelu najružniji èovjek u grèkoj vojsci pod Trojom (razrok, hrom i grbav), na zlu glasu po svompoganom jeziku, Odisej ga je tukao, a Ahü, zbog klevete, ubio; pren. klevetnik, èovjek drzak i pogana jezika  

1 26 27 28 29 30 36