| trijumf |
(lat. triumphus,grè. thriambos) 1. prvobitno, kod starih Grka: sveèani bakhovski pohod i sveèana pjesma koja se pritompjevala; 2. kod Rimljana: sveèani ulazak u Rim vojvode (trijumfatora) nakonpobjede, proslava pobjede; otuda: sjajan uspjeh, puna pobjeda |
|
| trijumfalan |
(lat. triumphalis)pobjednièki, pobjedonosan, slavodobitan, sjajan |
|
| trijumfator |
(lat. triumphator)pobjednik,onaj koji slavi pobjedu; v. trijumf |
|
| trijumfirati |
(lat. triumphare) uæisveèanou Rim nakon pobjede, držati trijumf; potpuno pobijediti, doživjeti potpun uspjeh; jakose radovati, klicati, likovati |
|