| vakacije |
(lat. vacatio) školski praznici; slobodno vrijeme |
|
| vakancija |
(lat. vacantia) upražnjenost, nepopunjenost, prazno mjesto (u ustanovi, u školi) |
|
| vakantan |
(lat. vašare biti prazan, vacans) prazan, upražnjen, nezapremljen, nezauzet, nepopunjen, vakantno imanje prav. imanje bez zakonitog gospodara, nasljednika |
|
| vakat |
(lat. vacat, vacare) prazno je, slobodno je, nezauzeto je; nedostaje, nema; kao im. kod knjiga: èista, netiskana stranica (iza naslovne) |
|
| vakatura |
(lat. vacatura) upražnjavanje, upražnjenje, upražnjenost (npr. nekog mjesta) |
|
| vakcina |
(lat. vacca krava, vaccina se. variola kravlja boginja) med. cjepivo protiv velikih boginja; serum za cijepljenje protiv zaraznih bolesti |
|
| vakcinacija |
(lat. vaceinatio) med. zaštitno cijepljenje vakcinama, ubrizgavanje seruma kao zaštite protiv raznih bolesti, unošenje u organizam antigena koji ga potièu na stvaranje zaštitnih tijela; animalna vakcinacija cijepljenje životinjskom limfom |
|
| vakcinioda |
(lat. vaccina, grè. eidis oblik) med. lažne, neprave kravlje boginje, vodene boginje |
|
| vakcinirati |
(lat. vaccina) med. cijepiti, ubrizgavati u organizam vakcinu sa svrhom aktivnog imuniziranja od zaraznih bolesti |
|
| vakcinoterapija |
(lat. vaccina, grè. therapeia lijeèenje) med. lijeèenje vakcinama, cijepljenje da bi se organizam potaknuo na što veæe stvaranje tijela koja æe ga zaštititi od uzroènika bolesti |
|
| vakeri |
(šp. vaqueros) mn. pastiri, èuvari stoke u španjolskoj pokrajini Oviedo, potomci rimskih robova, po nekima Maura, i kao takvi prezreni |
|
| vakti sahat |
(tur.) smrtni èas, agonija |
|
| vakuf |
(ar. vakuf) kod muslimana: zaklada za opæe religiozne i humane svrhe, s ciljem gradnje i održavanja džamija, škola, javnih biblioteka, bolnica, sirotišta, vodovoda i dr. |
|
| vakuf |
(tur. vakyf) zaklada za materijalno podupiranje muslimana i promicanje islama |
|
| vakufnama |
(tur. name pismo, knjiga) popis odredbi o upravi i uporabi nekog vakufa |
|
