| argotirati |
(fr. argoter) govoriti šatrovačkim jezikom, govoriti jezikom koji ne razumije svatko |
|
| argotizam |
(fr. argot) izraz iliosobitost šatrovačkoggovora |
|
| argument |
(lat. argumentum)dokazno sredstvo,dokaz, razlog; onaj dio dokaza na kojem se taj dokaz zasniva, obrazloženje; sadržajili izvadak iz nekog djela |
|
| argumentacija |
(lat. argumentatio)dokazivanje,zaključivanje, obrazlaganje; vještina dokazivanja, zaključivanja; načindokazivanja, zaključivanja |
|
| argumentativan |
(lat. argumentum dokaz) koji daje (ilisluži kao) dokaz (razlog, obrazloženje), dokazni |
|
| argumentator |
(lat. argumentator)onaj kojinavodi dokaze, koji obrazlaže, koji zaključuje;raspravljač |
|
| argumentiran |
(lat. argumentosus)bogatrazlozima, potkrijepljen dokazima |
|
| argumentirati |
(lat. argumentari) navoditi kao dokaz,dokazivati, zaključivati, obrazlagati |
|
| argumentum ad hominem |
(lat.) 1. dokaz koji nije strogo logičan nego više prilagođensposobnosti razumijevanja ili interesu slušatelja, lakorazumljiv, popularan dokaz; 2. dokaz koji se ne zasniva nasamoj stvari, već na osobinama ili položaju onih koji je iznose, npr.: "Taj prij |
|
| argumentum adveritatem |
(lat.) dokaz koji proizlazi iz općepriznatih i znanstveno utvrđenih istina |
|
| argumentum baculinum |
čit. argumentum bakulinum (lat.) dokaz batinom, tj. kad netko, nemajući drugih dokaza, dokazuje nešto silom |
|
| argumentum e consensugentium |
čit. argumentum ekonsenzu gencijum (lat.) log. dokazivanjeneke tvrdnje na osnovi toga što susvi oduvijek tu tvrdnju smatraliistinitom |
|
| Argus |
(grč. Argos, lat.Argus) mit. sin Zeusov i Niobin, stooki div, čuvar Zeusove ljubavnice Ije koju je Hera pretvorila u kravu;po Zeusovoj zapovijedi ubio ga je Hermes; pren. veoma oprezan i savjestan čuvar; uhoda, špijun; Argusoueoči vrlo budne, pažljive, uv |
|
| arhaičan |
(grč. archaios star)gram. koji ne potječe iz starog vremena, nego je samo napravljen, napisan ili prilagođen ukusu ili duhu starog vremena, starinski |
|
| ARHAIK (ARHEOZOIK) |
najstarijerazdoblje u geološkom razvoju Zemlje, stariji razdio prekambrija. Trajao je oko 2,1 milijardu godina (prije4,6 do prije 2,5 mlrd. godina). Najstarijepoznate stijene (oko 3,8 mlrd. godina) su na Grenlandu, a prvi tragoviživota stan su oko 3,5 mlrd. godina. |
|
