ordija |
(tur. ordu) tabor;vojska; gomila, rulja |
|
ordinacija |
(lat. ordinatio) med.lijeènièkipropis, lijeènièka odredba; prostorija za pregled bolesnika; u Kat. crkvi: zaredivanje |
|
ordinalan |
(lat. ordinalis)redni; usp. kardinalan |
|
ordinale |
(lat. ordinale, fr.,engl. ordinal) 2. knjiga koja sadrži pravila Anglikanske crkve i sveæenstva |
|
ordinale |
(lat.) 1. gram, rednibroj (prvi, drugi, itd.); mn. ordinalia redni brojevi |
|
ordinalia |
(lat.) gram. mn. od ordinale; v. ordinale 1. |
|
ordinand |
(lat. ordinandus) onaj koji je zareðen, koji je dobio sveæenièki èin |
|
ordinant |
(lat. ordinans) kodkatolika: onajkoji zareðuje za sveæenika, biskup koji vrši zaredivanje |
|
ordinaran |
(lat. ordinarius)redovan, obièan,pravilan, prosjeèan, osrednji; prost, neotesan, neuljudan, nepristojan; ordinarnacijena trg. tržišna cijena; kod knjižara: duæanska, prodajna cijena knjige,za razliku od netocijene |
|
ordinarij |
(lat. ordinarius) redoviti profesor fakulteta, glavni predstavnik jedne znanstvene struke, katedre (supr.: ekstraordinarij); razrednik; svaki sveæenik koji stoji na èelu jedne crkve ili župe; biskup kao stvarni upraviteljsvoje biskupije (dijeceze) |
|
ordinarijat |
(lat. ordinariatus)kod katolika:dijecezni duhovni upravni sud pod predsjedništvom biskupa; na fakultetima: služba ipoložaj redovnog profesora (ordinarijusa) |
|
ordinarijum |
(lat. ordinarium) kodkatolika:stalni dijelovi mise, tj. oni kojise na svakoj misi redovno ponavljaju (npr. Gospodine,smiluj se, Slava Bogu i dr.); u državnom gospodarstvu: redovni, proraèunom predviðeni prihodi i rashodi |
|
ordinario |
(tal.) glaz. obièno, na obièan naèin |
|
ordinata |
(lat. ordinata) geom.u Descartesovukoordinatnom sustavu: mjernibroj razmaka bilo koje toèke u ravnini odapscisne osi; ordinatna os pravac koji ima okomit, normalan položaj premaapscisnoj osi u koordinatnomsustavu; aplikata |
|
ordinirati |
(lat. ordinare) med.propisati, prepisati,odrediti lijek; primati bolesnike na pregledi lijeèenje: kod katolika; zareditisveæenika |
|