| Sulfamidi |
V. sulfonamidi |
|
| Sulfathiazolum |
Sulfatiazol, sulfonamidski preparat u koja je u sulfonamidsku grupu uveden tiazolski prsten. |
|
| Sulfati |
Soli sumporne kiseline, H2SO4. Mogu biti kiseli, kao što je natrijum-bisulfat, NaHSO4, i neutralni, kao što je natrijum-sulfat, Na2SO4. |
|
| Sulfhemoglobin |
Jedinjenje hemoglobina sa sumpor-vodonikom. |
|
| Sulfhidrilna grupa |
Jednovalentna grupa sastava – SH, analogna hidroksilnoj grupi. Jedinjenja sa sulfhidrilnom grupom imaju redukcione sposobnosti. |
|
| Sulfidi |
Jedinjenja metala sa sumporom, soli sumpor-vodonične kiseline, npr. fero-sulfid, FeS. Nalaze se u prirodi kao rude. |
|
| Sulfiti |
Soli sumporaste kiseline H2SO3. mogu biti kiseli kao što je natrijum-bisulfit, NaHSO3. |
|
| Sulfonamidi |
Grupa hemioterapijskih sredstava koja u svom sastavu imaju benzenski prsten sa sulfonamidskom grupom (-SO2NH2) u para-položaju prema amino-grupi (-NH2) i u kojima je jedan vodonik iz sulfonamiske grupe zamjenjen nekom grupom (npr. tiazolskom, pirimidisnkom, gvanidinskom), a u nekim je i vodonik u amino-grupi zamjenjen (npr. tiazolskom, pirimidinskom, gvanidinskom), a u nekim je i vodonik u amino-grupi zamjenjen (npr. ostatkom ćilibarne kiseline). S. djeluju bakteriostatično na razne patogene klice (streptokoki, gonokoki, meningokoki, penumokoki, stafilokoki, bacili dizenterije, Pasteurella pestis, kolibacili, Clostridium welchii, Friedländerov bacil, Ducreyev bacil, viruse trahoma i limfogranuloma venereum i još neki mikroorganizmi), zbog čega se upotrebljavaju u liječenju infekcija izazvanih ovim klicama. Ponekad ovi preparati mogu izazvati i toksičke pojave (cijanozu, albuminuriju, hematuriju, anuriju, hemolitičku anemiju i agranulocitozu, muku, povraćanje, vrtoglavicu, ospe na koži i dr.). U grupu sulfonamida spadaju: sulfanilamid, sulfatiazol, sukcinil-sulfatiazol, ftalil-sulfatiazol, sulfizoksazol, sulfapirazin, sulfizomidin, sulfamilon. |
|
| Sulfur |
S, sumpor, element, nemetal, žuto, čvrsto tijelo. Važan bioelekement, njegova jedinjenja igraju vrlo važnu ulogu u praktičnom životu. S. je kao takav indiferentan za organizam, ali u crijevima i na koži prelazi u vodonik-sulfid ili alkalne sulfide koji lokalno draže. Tako, s. djeluje kao blago laksantno sredstvo, jer vodonik-sulfid koji se u crijevima stvara od sumpora, podstiče peristaltičke pokrete. Spolja se upotrebljava u obliku masti (obično s nekom alkalnom supstancijom) kao paraziticid u šugi (jer nastali alkalni sulfidi rastvaraju opne parazita i njegovih jaja), i u seboroičkim promjenma na koži; s. depuratum, isprani sumpor iz koga su odstranjene primjese arsena. Upotrebljava se uglavnom kao blago laksantno sredstvo (nalazi se u sastavu Pulvis Glycyrrhizae compositus), ali i spolja protiv šuge i seboroičkih oboljenja, S. praecipitatum, taloženi sumpor, sumporno mlijeko. Služi za izradu Unguentum Sulfuris alkalinum, koji se upotrebljava u liječenju šuge. S. p. upotrebljava se u obliku suspenzije u ulju intramuskularno u nespecifičnom liječenju raznih hroničnih bolesti (reumatizma zglobova, adneksitisa i dr.). Sin. lac sulfuris; S. sublimatum, sublimovani sumpor, sumporni cvijet. Služi za izradu S. depuratum, a upotrebljava se i umjesto ovoga, ali samo spolja, u dermatologiji. Sin. Flores sulfuris. |
|
| Šuljevi |
V. haemorrhoides |
|
| Šum |
(med.), zvuk koji se čuje prilikom auskultacije i liči na blago duvanje; dijastolni š., šum koji se čuje u predjelu srca za vrijeme dijastole. Najčešća lokalizacija je u predjelu srčane baze, i tada je znak insuficijencije aorte. Dijastolni šum uvijek je organski. V. roulementi; kardijalni š., v. srčani š., kardiopleuralni š., pleuralno trenje koje se čuje za vrijeme sistole srca; kardiopulmonalni š., šumovi koji se čuju u predjelu srca, a koji nemaju veze s oboljenjima srca, nego u izvjesnim promjenama u sklopu grudnog koša (skolizoza, ljevkast grudni koš itd.); pneumokardijalni š., šumovi koji se javljaju zbog pritiskivanja pojedinih dijelova pluća srcem. Čuju se za vrijeme sistole, kad se srce odvoji od pluća; presistolni š., šum koji se čuje neposredno pred sistolnim tonom ili šumom. Javlja se u mitralnoj stenozi; sistolni š., šum koji se čuje za vrijeme sistole. Može biti organski, funkcioni i neorganski. Kad se najbolje čuje na vrhu znak je mitralne insuficijencije; ako se najbolje čuje na bazi ukazuje na stenozu aorte ili plućne arterije; srčani š., šumovi koji nastaju u određenoj fazi srčane funkcije (sistola, dijastola, presistola) i koji se čuju u srčanom predjelu. Od tonova se s.š. razlikuju dužim trajanjem akustičnog fenomena. Sin. kardijalni š.; akcidentni s.š., šumovi koji se čuju na srcu a koji nisu organskog porijekla, već mogu nastatati usljed rzanih uzroka van srca (npr. u malokrvnog bolesnika, pri ubrzanom krvotoku usljed povišene temperature bolesnika itd.); anorganski (neorganski) s.š., nisu uslovljeni organskim oboljenjima. Javljaju se u toku visokih temperatura u bolesnika, a zatim pri vrlo ubrzanom pulsu, a anemiji. Ovi se šumovi čuju obično samo na organičenom predjelu srca i zavise od položaja bolesnika; funkcioni s.š., šumovi koji nastaju zbog relativne insuficijencije mitralnog ili trikupsidnog ušća, ili zbog proširenja fibroznog prstena na kojem se pripajaju zalisci. Posljedi |
|
| Sumacija draži |
Pojava da jedno razdraženje koje pojedinačno ne izaziva efekt postaje efikasno kad se više puta ponovi. |
|
| Sumanute ideje |
Pogrešno misli, shvatanja, pojmovi, nastali na bolestan način i koji se ne mogu ispraviti ubjeđivanjem i logikom. (Bolesnik se bori za pobjedu sumanute ideje, za razliku od prisilne ideje protivu koje se bori uviđajući njenu besmislenost). V. sumanutost; katatimna s. i., sumanuta ideja nastala kao posljedica jedne jedine efektivno snažno obojene misli ili predstava (kompleksa). V. sintimna s., i., sintimna s. i., sumanuta misao nastala pod uplivom rasploženja koje vlada oboljelim. Npr., melanholičar pesimistički prima i objektivno vesele stvari. |
|
| Sumanutost |
Bolesno duševno stanje neke osobe koje se odlikuje prisustvom sumanutih ideja. |
|
| Sumpor-dioksid |
Jedinjenje sumpora i kiseonika, sastava SO2, bezbojan gas, oštroga mirisa. Bijeli biljne boje. Postaje pri gorenju sumpora na vazduhu. S. se ranije češće upotrebljavao za dezinfekciju, dezinsekciju i bijeljenje. |
|
