| koreferirati |
(lat. correferre)dati (ili: davati, podnositi, podnijeti, slati, poslati) suizvještaj |
|
| koreja |
(grè. choreiaplesanje u kolu) med. stanje psihièke egzaltacije s grèenjem mišiæa (neobiènim pokretima udova, glave i lica) |
|
| korekcija |
(lat. correctio) popravljanje, ispravljanje, ispravak, popravak; opomena; reguliranje rijeènih obala i korita, granica i dr. |
|
| korekcionalan |
(lat. correctionalis)popravni,koji pripada popravku (ili: ispravku),koji se tièe popravka (ili: ispravka);popravni, koji popravlja |
|
| korekcionar |
(lat.correctionarius) onaj koji se nalazi u popravnom zavodu, zatvorenik, kažnjenik |
|
| korektan |
(lat. correctus)koji je bez pogreške, besprijekoran, ispravan, uredan, toèan, pravilan; jezièno pravilan; koji odgovara umjetnièkim pravilimai propisima; tisk. koji nema tiskarskihpogrešaka |
|
| korektazija |
(grè. kore zjenica,ektasis širenje)med. proširenost zjenica |
|
| korektiv |
(lat. correctivum)sredstvo za popravljanje, sredstvo za dotjerivanje; med. sredstvo koje popravlja iliublažuje svojstva nekog drugog lijeka ili sredstva; pren. ublaženje, popravak |
|
| korektivan |
(lat. correctivus)koji popravlja,koji ispravlja, koji poboljšava |
|
| korektnost |
(lat. correctus) besprijekornost, ispravnost, toènost, pravilnost |
|
| korektopija |
(grè. kore zjenica,ek iz, toposmjesto) med. neprirodan položaj zjenice (kad ne leži u sredini šarenice, nego sa strane) |
|
| korektor |
(lat. corrector)popravljaè, ispravljaè; onajkoji ispravlja pogreške koje napravi slagarpri slaganju teksta za knjigu ilièasopis |
|
| korektorijalan |
(lat. correctorialis)v. korekcionalan |
|
| korektura |
(lat. correctura)ispravljanje, popravljanje, ispravak, popravak; tisk. ispravljanje tiskarskih pogrešaka; privremeni otisak sloga na kojem treba ispraviti tiskarske pogreške napravljene pri slaganju |
|
| korelacija |
(lat. correlatio)suodnosnost, uzajamnost, uzajamni odnos, uzajamno pretpostavljanje; takoðer: izvještaj koreferenta; u nastavi: dovoðenje u uzajamnu vezu predmeta koji imaju sliènost i dodirnih toèaka, npr. pedagogije i psihologije, povijesti i zemljopisa |
|
