| korespondirati |
(lat. correspondere,tal. corrispondere)pisati i odgovarati na pisma, dopisivati se, biti u poslovnoj vezi, slagati se,odgovarati, podudarati se |
|
| koresponzal |
(lat. corresponsalis)trg. v. akceptant |
|
| koret |
(grè. choreuo) v. koreut |
|
| koret |
(tal. coreto srdašce) vrsta odjevnog predmeta (izraz ima vrlo široko znaèenje, npr. ženska suknja, muškoodijelo uopæe i si.) |
|
| koretida |
(grè. choros)sudionica u grèkom koru (u drami) |
|
| korèulje |
(mað. korcsolya) klizaljke |
|
| koreus |
(lat. correus) prav.sukrivac, sudužnik; correus debendi èit. koreus debendi (lat.)sudužnik; correus credendi èit. koreus kredendi (lat.) suvjerovnik |
|
| koreut |
(grè. choreuo plešemu kolu, plešem) pjevaè ili plesaè u koru |
|
| koreutika |
(grè. choreuo plešem) vještina, umjetnost plesanja |
|
| koribantizam |
(grè. korybas zanesenjak) med. spavanjeotvorenim oèima; buncanje u groznici |
|
| korida |
(šp. corrida) borba sbikovima |
|
| koridonizam |
naginjanje na homoseksualizam (aluzija na Corydona, lik izVergilijeve druge ekloge) |
|
| koridor |
(tal. corridore)arhit. trijem, hodnik na koji vode vrata iz soba, loža i dr.; u politièkom zemljopisu: diozemlje ili crta koja spaja jednu državu s morem |
|
| korifej |
(grè. koryfaiospoglavar, voda, prvi, koryfe tjeme) najviši dio èega; u starogrèkom kazalištu: voða zbora; pren. prvak, onaj koji je najbolji u neèemu, osobito u nekoj umjetnièkoj ili znanstvenoj grani, "zvijezda"; narodnivoða, kolovoða |
|
| korigencije |
(lat. corrigentia)mn. med. primjeselijekovima koje poboljšavaju okus i otklanjaju štetnost; sredstva za poboljšanjesokova |
|
