| Dijaskopija |
V. vitropresija |
|
| Dijastaze |
Zbirni naziv za fermente koji razgrađuju skob i glikogen preko sdekstrina u maltozu. |
|
| Dijastematska žlijezda |
Zbir hormonogenih ćelija (leydigove ćelije) između semenotvornih cjevčica i sjemenika. Luče muški seksualni hormon. Ova žlijezda zove se još i pubertetna žlijezda. |
|
| Dijastola |
V. diastole |
|
| Dijastolni krvni pritisak |
V. pritisak |
|
| Dijastolni šum |
V. šum |
|
| Dijeta |
Određen način unošenja hrane i pića u kome količinu i vrstu hrane i pića određuje ljekar; apsolutna d., dijeta pri kojoj je bolesnik stavljen na potpuno gladovanje (obično pri akutnom zapaljenju bubrega ili krvavljenju iz grizlice u želucu ili na dvanaestopalačnom crijevu); Gersonova d., dijeta koja je ranije preporučivana bolesnicima koji imaju lupus vulgaris ili tuberkulozu drugih organa, a sastoji se od hrane bez kuhinjske soli s malo masti i proteina, a s mnogo ugljenih hidrata, vitamina i mineralnih soli; Karellova d., mliječna dijeta koja se ranije često upotrebljavala pri nafritisu i u srčanoj dekompenzaciji. K. d. je obično trajla 7 do 10 dana. Danas se rijetko upotrebljava, jer u potrebnoj količini mlijeka ima dosta natrijuma i hlorida; neslana d., dijeta koja se sastoji u tome da uzeta hrana praktički ne sadrži kuhinjske soli (najviše 2-3 g. za 24 časa); Noordenova d., v. zobna d.; Patekova d.; dijeta u kompenzovanom stadijum ciroze jetre. To je hiperkalorijska i hiperproteinska (150 g/24 h) dijeta; presna d., v. sirova d.; Sippyjeva d., dijeta u liječenju želudačne grizlice kojom se teži da se neutrališe slobodna kiselina želudačnog soka. Sastoji se u dvanaju mliječne hrane i sredstva koja neutrališu slobodnu kiselinu; sirova d., ishrana sirovim, nekuhanim površćem i voćem. Sin. presna d.; zobna d., dijeta koja se nekad primjenjivala pri šećernoj bolesti u slučaju acidoze. Sastoji se iz određene količine zobne kaše. Sin. Noordenova d. |
|
| Dijetalno brašno |
V. brašno |
|
| Dijod-tirozin |
Jod-gorgonska kiselina. Organsko jedinjenje jod koje se nalazi u štitastoj žlijezdi i iz koga se stvara rioksin. |
|
| Dikcija |
V. dictio |
|
| Dikrotija |
V. dicrotia |
|
| Dil. |
Skrać. Od dilutus, razblažen. Upotrebljava se prilikom pisanja recepata kada se želi da se od nekog lijeka koji se u farmakopeji nalazi u dvije rzaličite koncentracije prošipe slabija koncentracija. Npr., Acidum hydrochloricum dil. znači rastvor sa 12,5% hlorovodonične kiseline (za razliku od Acidum hydrochloricum conc., koja po farmakopeji sadrži 25% hlorovodonične kiseline). |
|
| Dilaceratio |
Dilaceracija, raskidanje, cijepanje. |
|
| Dilatatio |
Dilatacija, (1) patološka proširenost nekog organa, npr. srca, želuca itd.; (2) vještačko proširivanje prirodnih otvora i kanala; akutna d. želuca, patološko povećanje želuca, kome je najčešće uzrok u njegovoj motornoj insuficijenciji. |
|
| Dilatator |
(1) mišić koji širi neki prirodni otvor; (2) instrrument kojim se širi neka šupljina ili kanal. |
|
