| patareni |
(tal.) mn. 1.podrugljivo ime kojim sunazivali protivnike braka katolièkihsveæenika (celibata) u doba papeGrgura VII. u Milanu, na zvani po jednoj zloglasnojèetvrti Mi lana; 2. pristaše bogumilske hereze; v. bogumili |
|
| patas |
vrsta majmunapatati |
|
| patavinitet |
(lat. Patavium, patavinitas)narjeèje kojim govore stanovnici tal. grada Padove;poglavito: naèin pisa nja rimskog povjesnièaraLivija, ro ðenog u Padovi, koji se razlikovao od uobièajenog naèinapisanja ostalihrimskih pisacapate |
|
| pate sur pate |
èit. pat sir par (fr.) gla ziranporculan u boji, s ispupèenim (reljefnim) bijelim iprozirnim ukra sima |
|
| patela |
(lat. patella) anat. trokutna kost na koljenu, èašica; zool. zdjelasti puž, lupar |
|
| patelarni refleks |
trzaj potkoljenice uzrokovanudarcem ispod ivera (obièno ga izvodi lijeènik malim èekiæem) |
|
| patelioforman |
(lat. patelliformis)koji imaoblik tanjura, tanjurast |
|
| patema |
(grè. pathema patnja, jad) patnja, nesreæa, osobito duševna patnja; strast |
|
| patematologija |
(grè. pathema patnja,logiaznanost) dio psihologije koji prouèava strasti |
|
| patena |
(lat. patella) plitica ili zdjelica koja se koristi u kat. bogoslužjupatent |
|
| patent licencija |
(lat. patens,licentia) dozvolaza izraðivanje i iskorištavanje nekog patenta |
|
| patente netta |
(tal.) potvrda kojase izdaje putnicima ili zarobu da je s polaznog mjesta krenula zdrava iispravna, osobito da nema nikakve zaraznebolesti |
|
| patentirati |
(fr. patenter) datiili dobiti prvenstveno ili iskljuèivo pravo iskorištavanja èega, osobito nekog izuma, zaštititipatentom; pren. ponašati se kao da ima iskljuèivo pravo na nešto, npr.: Tajmisli daje patentirao mudrost |
|
| patentizirati |
(fr. patenter) v.patentirati |
|
| pater |
(lat. pater, grè.pater otac) crkveni otac, crkveni uèitelj (u prvim stoljeæima kršæanstva);redovnik, èlan katolièkog redovnièkog reda |
|
