patibilan |
(lat. pati trpjeti,patiti, patibilis) koji se može trpjeti, podnošljiv, snošljiv; osjetljiv, sposoban za osjeæaje |
|
patina |
(lat. patina) zdjela; lijepa zelena ili smeða navlaka (hrða) na antièkom bakrenom ili bronèanom novcu, kipovima i dr. umjetnièkimdjelima, kemijskim se sredstvima, može ioponašati |
|
patinet |
(fr. petinette) v. trotinet |
|
patinirati |
(lat. patina) bakruili bronci umjetnim putemdati smeðu ili zelenu boju kakvu imaju antièka umjetnièka djela; usp. patina |
|
patira |
(šp. patira) zool.bizamska svinja |
|
patirati |
(fr. patter)povlaèiti notne linije notnim ravnalom (rastralom) |
|
patirisa |
(grè. pater otac) upravoslav. crkvi: štaka,palica, žezlo koje arhijerej dobiva odmahnakon posveæenja za episkopa, naliturgiji; kao znak duhovne vlasti,ona treba opominjati arhijereja daoèinski (pater = otac) upravljapovjerenim mu stadompatiserija |
|
patišpanj |
(tal. pan di Spagnošpanjolskikruh) kuh. peèeno tijesto od brašna, jaja i šeæera, biskvit |
|
PATITO |
(tal. ljubavnik), u XIXv. naziv za »kućnog prijatelja« (v.) u sjevernoj Italiji.Muž ga je podnosl. uza svojuženu, smatrajući ga zaštitnikom njenog morala. Smatralose, naime, da žena koja ima P. neće neprestano mijenjati ljubavnike. Muž se uondašnjoj sredi |
|
patlidžan |
(tur. patlydžan)rajèica; plavi patlidžan biljka iz roda iz kojeg je i krumpir, imavelike tamnoplave plodove |
|
patn |
(njem. Patte) zalistakna džepu, posuvratak |
|
patoa |
(fr. patois, lat.pagus selo) seljaèki govor, pokvaren govor, pokrajinsko narjeèje |
|
patofobija |
(grè. pathos bolest,fobos strah) strah odbolesti; hipohondrija |
|
patogeneza |
(grè. pathos bolest,genesispostanak, postanje) med. znanost o postanku bolesti |
|
patogeni |
(grè. pathos bolest, gen korijen odgignesthai roditi se, nastati, postati)zarazan, koji izaziva bolesti; patogeni mikroorganizmi siæušni parazitikoji u životinjskom i ljudskom tijeluizazivaju zarazne bolesti |
|