| log |
(njem. Logge, engl.log) pom. instrument za mjerenje brzine brodova |
|
| logaedski' stihovi |
(grè. logos rijeè, aoide pjevanje,pjesma) metr. stihovi kod kojih su sjedinjene stope raznih ritmova, npr.daktilski i trohej ski, pa izgleda kao da stoje u nekoj sredini izmeðu pjesnièkog(aoide) i proznog (logos) ritma |
|
| logaritam |
(grè. logos odnos,arithmos broj,lat. logarithmus) mat. logaritam jednog broja (z) za neki osnovni broj iliosnovu, bazu (b), zove se eksponent (izložitelj) koji nam pokazuje kojoj je potenciji,stupnju baze b, jednak broj z. Ako je dakle z = b1, onda je 1 = |
|
| logaritamski |
(grè. logarithmos)mat. kojise tièe logaritma; logaritamske tablice knjiga u kojoj su izraèunani logaritmi jednogsustava brojeva |
|
| logaritmika |
(grè. logarithmos)mat. nauko logaritmima; v. logaritam |
|
| logat |
(tur.) rjeènik |
|
| loger |
(njem. iz niz.logger, lugger) pom. mali obalni jedrenjak s jednim do tri jarbola |
|
| logi |
(grè. logizomaimislim, sudim) predmetak u složenicama koji oznaèava nešto u vezi s mišljenjem, suðenjem, prosuðivanjem |
|
| logicitet |
(grè. logike, lat. logicitas) karakter onoga što je logièno; supr. fakticitet |
|
| logicizam |
(grè. logikosrazumni, logièki) fil.nauèavanje (ili: metoda) kojalogiku èini osnovom, naèelom filozofije; supr.psihologizam |
|
| logièan |
(grè. logikos) koji jeu skladu sazakonima mišljenja, koji pravilno misli, dosljedan u mišljenju i rasuðivanju |
|
| logièar |
(grè. logike) uèitelj pravilnog mišljenja; onaj koji pravilno misli, razuman, razborit èovjek |
|
| logièki |
(grè. logike) kojise tièe logike, koji pripada logici, koji je u vezi s logikom |
|
| logija |
(grè. logos slovo,pojam, razlog, odnos, uèenje) završna rijeè u složenicama, znaèi: znanje, nauèavanje, znanost,npr. biologija, psihologija, sociologija, filologija itd.) |
|
| logika |
(grè. logos, razum;odnos; pojam, logikos koji se tièe razuma, razumni, logike se. techne vještina) fil.znanost o zakonima mišljenja, tj. o onim zakonima mišljenja kojih se valja pridržavati pri stjecanju znanstvenihspoznaja; u užem smislu: znanost oprirod |
|
