... Rječnik | meta | (lat. meta) 1. cilj, granica, ... | Rječnik stranih riječi
Unesi riječ

Domaći

meta (lat. meta) 1. cilj, granica, kraj za kojim se teži; stožast stup na kraju niskog zida u trkalištu  
meta (tal. meta, fr.moitié, lat. medietas) 2. polovina; a meta (tal. a meta) trg. popola, na jednak dobitak i gubitak  
meta (grè. meta) 3. prijedlog koji se pojavljuje u mnogim složenicama i oznaèava, uglavnom, promjenu mjesta, reda, stanja, prirode; dalje: sudjelovanje, zajednièku radnju; teženje, traženje; katkad ima znaèenje; za, iza, poslije, po; odgovara latinskom trans  
metabaza (grè. metabainoprelazim na drugi predmet) 1. ret. figura kojom se govornik obraæa nenazoènima ili kakvommrtvom predmetu (apostrofa); 2. log. pogreška u dokazivanju koja se napravi kadse iz jednog podruèja najednom prijeðe u neko drugo  
metabola (grè. metabole promjena) v. metabolizam  
metabolièan (grè. metabole) promjenjiv, koji trpi iliproživljava odreðenu preobrazbu, koji se mijenja; biol. kem. koji pripadametabolizmu, koji je povezan s metabolizmom, koji je proizveden metabolizmom  
metabolija (grè. metabolepromjena) v. metabolizam(grè. metabole promjena)biol., kem., fiziol.zbivanje ili proces ujednom organizmu ili u pojedinojstanici kojom hranjiva graða(nutrivanmaterijal) prelazi u živutvar(konstruktivni metabolizam,anabolizam),ili kojim se pr  
metabulija (grè. metabuleo mijenjam odluku) mijenjanje volje, mijenjanje prijašnje odluke  
metacentar (grè. meta, kentron,lat. centrumsredište) u mehanici tekuæih tijela i brodogradnji: granièni položaj toèke presjeka (ilipresjecišta) izmeðu vertikale koja prolazi kroz težište plivajuæeg tijela kad je u ravnoteži i vertikale povuèene kroz napadnu toèku po  
metafaza (grè. meta, fainomaipojavljujemse, fasis pojava) fiziol. v. mitoza  
metafizièar (grè. meta, fysika)fil. poznavateljili uèitelj metafizike, filozof koji se u svom nauèavanju drži metafizièkog smjera raspravljajuæi o metafizièkim problemima  
metafizièki (grè. meta, fysika)fil. koji spada u metafiziku; koji se nalazi izvan granica iskustva, nadstvaran, natprirodan  
metafizika (grè. ta meta, tafysika ono što dolazi nakon fizike) fil. u zbirci Aristotelovih djela stajale su knjige koje su se bavile naèelima i uzrocima stvarinakon (meta) njegove fizike (ta fysika); ovo, prvobitno èisto vanjsko obilježje, upotrijebljeno je kasnije  
metafora (grè. metaforaprenošenje, prijenos) poet.figura u kojoj rijeè umjesto svogaprvobitnog znaèenja dobiva drugo,zbog toga što je govornik u svom duhu usporedio dva predmeta; skraæena usporedba u kojoj nijeizrièito kazano da je neka stvar usporeðenas drugom te  
metaforièno (grè. metafero)slikovito, u prenesenom znaèenju ili smislu  

1 2 3 4 5 8