| nervozan |
(lat. nervosus) kojise tièe živaca, živèani; danas obièno u znaèenju: živèano obolio, razdražljiv,lakouzbudljiv, oslabljenih živaca |
|
| nervozitet |
(lat. nervositas) v. nervoza |
|
| nervus probandi |
(lat. nervus probandi)log. v. pod. nerv |
|
| nervus rerum |
(lat. nervus rerumživac stvari) glavna stvar,ono stoje stvarna, bitna osnova neèega |
|
| nescijencija |
(lat. nescientia) neznanje |
|
| nescio |
(lat. nescio) ne znam |
|
| nescire |
(lat.) ne znati; a nescire ad non esse (lat.)log. nepravilno zakljuèivanje "iz neznanja o nepostojanju", tj. misliti da se nešto zna, a zapravo tone znati, pa na osnovi takvog neznanjazakljuèivati da to nešto ne postoji |
|
| neseser |
(lat. necessarius, fr.nécessaire)ono što je nužno, potrebno; osobito: putnièka kutija ili torba s onim što je èovjekunajpotrebnije (pribor za toaletu); alatnisanduèiæ, torba s alatom; najpotrebniji lijeènièki instrumenti |
|
| Nestor |
(grè. Nestor) mit. sin Helejev, kralj u Pilu, poznat posvojoj mudrosti i velikom iskustvu; udubokoj starosti sudjelovao uTrojanskom ratu i svima služio kaoodlièan savjetodavac; otud: mudar, iskusan i èastan starac, najstariji i najiskusniji meðu sebi ravn |
|
| nestorijanci |
pristaše carigradskogpatrijarhaNestorija koji je, 431. g. zbog svog nauèavanja o dvjema odvojenim prirodama IsusaKrista, božanskoj i ljudskoj, kao heretik svrgnut sa svojeg položaja iprotjeran |
|
| nestorijanizam |
teol. nauèavanje carigradskog patrijarhaNestorija koje je kršæ. Crkvaproglasila i osudila kao heretièko; v.nestorijanci |
|
| nestoterapija |
(grè. nesteiapošæenje, therapeialijeèenje) med. v. nestrij atrij a |
|
| nestrijatrija |
(grè. nesteia post,iatreia lijeèenje)med. lijeèenje gladovanjem |
|
| net |
(njem. nett, fr. net,tal. netto) 1. lijep, zgodan, pristao, dotjeran |
|
| net |
(engl.) 2. mreža,posebna mreža kod tenisa koja stoji izmeðu protivnièkih igraèa; elektronska mreža u koju suumreženi milijuni raèunala diljem svijeta, internet |
|
